U govoru o stanju Europske unije, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker se osvrnuo na stroža etička pravila za povjerenike. Europski aktivisti koji već dulje vremena zagovaraju snažne promjene nisu nimalo impresionirani najavljenim.
Od svih novih najavljenih etičkih pravila za članove Komisije, Juncker je u svom govoru poimence istaknuo samo jednu – proaktivna dvomjesečna objava troškova puta svih povjerenika. Ovo se nesumnjivo može zahvaliti kampanji Access Info Europe-a koja je putem koordiniranog masovnog slanja zahtjeva za pravom na pristup informacijama nastojala isprovocirati ovakvu proativnu objavu troškova. No, prijedlog novog Kodeksa ponašanja članova Europske komisije sadrži i brojne druge pozitivne inovacije.
Kada je riječ o aktivnostima nakon mandata, za članove Komisije se period hlađenja produljuje s 18 na 24 mjeseca, a za predsjednika Komisije na tri godine. Tokom ovog perioda članovi Komisije, prije preuzimanja novog zaposlenja morat će o tome obavijestiti novi i stalni Etički odbor, te biti ograničeni u lobiranju članova Komisije.
U području sukoba interesa se po prvi puta uvodi definicija sukoba interesa, te se od članova EK očekuje da izbjegavaju i one situacije koje se samo doimaju kao sukob interesa. U području financijskih interesa, povjerenici će morati objavljivati sve informacije o investicijama i udjelima u tvrtkama vrjednijima od 10 tisuća eura, neovisno o tome predstavlja li sama investicija sukob interesa ili ne. Ukoliko bivši povjerenici žele raditi u sektoru kojeg su nekad nadzirali, o tome moraju zatražiti mišljenje Etičkog odbora, čija mišljenja sada postaju javna. U slučaju sukoba interesa u području financijskih interesa, predsjednik Komisije može od povjerenika zatražiti prodaju vlasničkih udjela i prenošenje upravljačkih prava na nepovezanu osobu. Dakle, uspostavit će se i stalni Etički odbor, koji se može očitovati o svim pitanjima uređenima Kodeksom, pa i temeljem vanjskih pritužbi i prijava. Zanimljivo je i da će novi kodeks povjerenicima omogućiti sudjelovanje u europskim predizbornim kampanjama, bez obveze formalnog otvaranja godišnjeg odmora. Novost je i da će se na godišnjoj bazi objavljivat informacije o primjeni Kodeksa.
Unatoč prigovorima upućenima od strane parlamentarnog Odbora za ustavna pitanja (AFCO), Komisija nije odustala od modela u kojem samostalno postavlja članove Etičkog odbora, dok taj isti Odbor potom propituje etičnost rada i integritet istih članova Komisije.
Također, u ovom trenutku nije ni jasno koje informacije o putnim troškovima povjerenika će se proaktivno objavljivati, niti u kojem formatu. Zanemareni su i zahtjevi peticije koalicije ALTER-EU koja je skupila preko 60.000 potpisa za potpunu zabranu bilo kakvog oblika lobiranja za bivše povjerenike, i to tri godine od napuštanja Komisije. Aktivisti ističu da se već sada može zaključiti da instrument obavještavanja Komisije o naknadnom zaposlenju nema pozitivnih rezultata, pa ih stoga neće imati ni u budućnosti.
Juncker je objavom prijedloga Kodeksa ponašanja za članove Europske komisije uspješno utihnuo javnu raspravu o pomacima u transparentnosti koje Komisija mora napraviti, te umanjio prostor za uspješno plasiranje preporuka i kreiranje pritiska za poduzimanje snažnijih iskoraka. No, dva su bitna elementa koja će omogućiti europskim aktivistima da i nadalje budu snažno uključeni u ovu nedovršenu priču. Objava informacija o primjeni Kodeksa omogućit će široj javnosti pristup informacijama o svim manjkavostima novog modela. Osim toga, Etički odbor morat će reagirati na vanjske pritužbe i prijave, te će se njihove odluke javno objavljivati. Ovaj instrument će ili smanjiti vrijeme smislenih reakcija ili razotkriti nevoljkost da se Komisija uhvati u koštac sa stvarnim etičkim dilemama s kojima se susreću njihovi sadašnji i prošli članovi.
