Kako bi istražio rasprostranjenost fenomena „zarobljavanja države“ u Republici Hrvatskoj, GONG je proveo istraživanje o političkom i regulatornom umrežavanju moćnih pojedinaca, grupa i mreža koje prisvajaju i/ili koriste sustav ili dio sustava radi ostvarivanja partikularnih interesa i kontrole nad javnim institucijama, uslugama i resursima.
Pozivamo vas na predstavljanje i raspravu o rezultatima ovog istraživanja koje smo publicirali u studiji:
Naša zarobljena mista
- istraživački izvještaj studija kvalitete lokalnog javnog upravljanja u Hrvatskoj -
u četvrtak 29. lipnja 2017. od 12:00 do 14:00 sati
u Dvorani A Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Lepušićeva 6.
Istraživanje će predstaviti članovi istraživačkog tima Nives Miošić-Lisjak i Siniša Zrinščak. Osvrt na istraživanje dat će prof. dr. sc. Ivan Koprić, predstojnik Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Nenad Zakošek, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Raspravu koja će uslijediti moderirati će Dragan Zelić iz GONG-a.
Istraživanje se bavilo akterima i mehanizmima djelomičnog ili potpunog političkog i regulatornog zarobljavanja javnih institucija i resursa u svrhu ostvarivanja partikularnih interesa pojedinaca, grupa ili mreža moći u tri lokalne i jednoj regionalnoj jedinici u Hrvatskoj (Dubrovnik, Slavonski Brod, Zagreb i Istarska županija), kao i saznanjima i stavovima građana tih zajednica o takvim praksama.
Istraživanjem su detektirane javne politike koje su najčešće podložne „zarobljavanju“ (zapošljavanje/ kadroviranje, prostorno planiranje, komunalno-građevinski zahvati, socijalne mjere), kao i specifične funkcije „zarobljavanja“ (jačanje mreža, kontrola nad mrežama, povećanja količine i vrijednosti resursa, distribucija resursa, povećanje vjerojatnosti reizbora, osiguravanje političke potpore).
Studija je „vidljivom“ učinila nevidljivu ruku političkog tržišta, iako su modaliteti „političke trgovine” na relaciji lokalna-nacionalna razina izrazito određeni kontekstom. K tome, istraživanje je ustanovilo da su prakse zarobljavanja omogućene i poduprte važećim zakonsko-institucionalnim rješenjima.
Što se tiče građana, pokazalo se da u značajnom broju mehanizme „zarobljavanja“ smatraju dijelom „normalnog“, dapače ponekad čak i „očekivanog“ ponašanja političkih aktera. Tako su se u svim istraživanim sredinama građani na izborima odlučili za snažne i karizmatične ličnosti s jakim političkim instinktima, koje svoj javni imidž grade kroz sliku „dobročinitelja”.
S obzirom na apatiju i nezainteresiranost građana, te zarobljene kontrolne mehanizme, točke otpora zarobljavanju izgledaju relativno slabe, ali kao potencijalni doprinos osnaživanju GONG predlaže dva pravca mogućeg djelovanja: izmjena normativnog okvira i šire društveno djelovanje.
Tribina i predstavljanje istraživanja organizirano je uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i GONG-a te donatori nisu utjecali na sadržaj.
