Gdje je nestala digitalizacija?

17. ožujka 2017.

Rupe u zakonu koje omogućuju DIP-u i strankama da skrivaju detaljne podatke o tome tko ih i kako kreditira trebale bi se pokrpati izmjenama zakona. Problem je što te iste stranke upravljaju  procedurom, a niti jedna ne objavljuje sve podatke o kreditima.

Političke stranke prošle su godine imale manje novca nego pretprošle godine, no jednako su tajanstvene oko informacija o tome tko ih i za koje kamate kreditira. To proizlazi iz GONG-ove analize godišnjih financijskih izvještaja stranka za 2016. godinu koje su stranke morale objaviti i dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu i Državnom uredu za reviziju sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe. Učinile su to sve parlamentarne stranke osim Živog zida kojem stoga prijeti kazna od 50.000,00 do 500.000,00 kn nakon što Državno izborno povjerenstvo (DIP) pokrene proceduru pred DORH-om.

 DIP bi ujedno trebao provjeriti istinitost podataka navedenih u financijskim izvještajima stranaka, dok se od Ministarstva uprave očekuje da predloži izmjene zakona koje će osigurati laku pretraživost podataka o donacijama i donatorima u skladu sa suvremenim standardima otvorenih podataka. Ukoliko bi se stranke obavezalo na podnošenje financijskih izvještaja u digitalnom otvorenom formatu, omogućilo bi se lako pretraživanje i obradu tih podataka te konačno uspoređivanje podataka o donatorima s, primjerice, podacima o poslovima fizičkih i pravnih osoba dobivenih temeljem javne nabave, podacima o subvencijama, oprostima poreznih dugova, koncesijama, pomilovanjima i sl.

 Ukupni prihodi  političkih stranaka koje su stekle parlamentarni status nakon izbora 2016. iznosili su

135.479.261,20 kn što je manje za 8.231.670,57 kn nego 2015. također izborne godine kad su iznosili 143.710.931,77 kn. Ukupni rashodi iznosili su 119.080.714,32 kn što je manje za  25.823.745,68 kn u odnosu na 2015. kad su iznosili 144.904.460,00 kn.

 Prikaz 1. Usporedba ukupnih prihoda i rashoda političkih stranaka u 2015. i 2016. godini

Pregled donacija po strankama

Parlamentarne stranke su u 2016. godini uprihodile ukupno 135,5 milijuna kuna od čega su najviše uprihodili HDZ (52 milijuna kuna) i SDP (33 milijuna kuna). Najmanje su uprihodili SNAGA (65.233,00 kn) i PGS (408.377,00 kn).

Uvodno, treba podsjetiti da HDZ posebno mora voditi računa o transparentnosti financiranja stranaka i kampanja s obzirom na skandale iz 2015. godine s financiranjem iz stranih izvora te zbog činjenice da je stranka pred sudom zbog optužnice da je nekoliko desetaka milijuna kuna iz javnih poduzeća zamračila u svojoj predizbornoj kampanji 2007. godine.HDZ je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 52.192.322,00 kn, a 8.172.101,00 kn čine prihodi iz donacija ili 15,65% što znači da je HDZ dobio najviše donacija u odnosu na druge stranke. Među donatorima HDZ-a u 2016. godini, za razliku od 2015. godine, nema tvrtke Titan nekretnine Oksane Dvinskykh,prijateljiceAne Karamarko, supruge bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Međutim, među donatorima se i 2016. našla Lana karlovačka tiskara d.d. koja je donirala 39.566,00 kn u robi. Lana karlovačka tiskara d.d. je u vlasništvu karlovačkog poduzetnika Nikole Hanžela,  osumnjičenika u slučaju Karlovačke banke, a kojeg se veže za  slučaj Predsjedničinog pomilovanja Danka Seitera, bivšeg člana Uprave Karlovačke banke, osuđenog zbog opraštanja kredita Nikoli Hanželu. Ostali značajni donatori HDZ-a su Vindija (100.000,00 kn), Elektrocentar Petek (80.000,00 kn) te Hadria iz Novalje, vlasnik kampa Straško, koja je donirala je 29.400,00 kuna u uslugama, značajno manje nego SDP-u. Najveće donacije fizičkih osoba dolaze od Roberta Sedlara iz Stubičkih Toplica te Zlatka Krznara iz Vrbovac koji su donirali najviše dozvoljene iznose po 30.000,00 kn.

 SDP je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 33.608.222,00 kn, a 682.175,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 2,03%. Najveći donatori SDP-a su tvrtke Milo d.o.o. iz Zadra (20.000,00 kn) i  Hadria  iz Novalje (12.800,00 kn u uslugama). Od fizičkih osoba najveći donatori su HNS-ovci Predrag Štromar, župan Varaždinske županije i Milorad Batinić, saborski zastupnik, koji su donirali po 30.000,00 kn kao članovi Narodne koalicije za parlamentarne izbore.

 MOST je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 10.717.438,00 kn, a 53.049,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 0,49%. Najveći donatori MOST-a su tvrtka Ajster d.o.o. iz Zagreba koja je ugradila klima uređaje u vrijednosti od 9.979,00 kn i  bivši ministar Tomislav Panenić (10.000,00 kn).

 HNS je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 9.860.667,00 kn, a 673.532,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 6,83%.Najveći donatori HNS-a su tvrtka Fractal iz Splita (30.000,00 kn), Ivan Vrdoljak i Božidar Hajsok iz Ludbrega s po 30.000,00 kn donacija, Mirko Korotaj, načelnik Općine Cestica (29.900,00 kn) i Boran Lončarić iz Zagreba (27.000,00 kn).

 HSS je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 5.814.250,00 kn, a 194.493,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 3,34%.Najveći donatori HSS-a su tvrtka Trgopromet iz Slavonskog Broda (29.734,94 kn u robi) i Nikola Drempetić iz Donje Stubice (28.073,47 kn).

 IDS je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 4.261.131,00 kn, a 81.782,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 1,92%.Najveći donatori IDS-a su tvrtka Agrolaguna (4.688,25 kn) i Ivan Jakovčić, zastupnik u Europskom parlamentu (7.500,00 kn).

 Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti je u 2016. ostvarila ukupne prihode u iznosu 907.064,00 kn, a 75.800,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 8,36%. Najveći donatori Stranke rada i solidarnosti su tvrtke Papić-gradnja d.o.o. (100.000,00 kn), Eurohandel iz Dumoveca (50.537,50 kn u uslugama) te Midhet Džebić iz Čakovca, Sabina Kapović i Kristina Perić iz Vira i Ljubo Jurčić s po 30.000,00 kn.

 HDSSB je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 4.160.320,20 kn, a 930.577,89 kn čine prihodi iz donacija ili 22,37%. Najveći donatori HDSSB-a su Ruža Tomašić, zastupnica u Europskom parlamentu izabrana na HDZ-ovoj listi (30.000,00 kn) i Tamara Klisović (20.000,00 kn).

 Stranka Promijenimo Hrvatsku je u 2016. ostvarila ukupne prihode u iznosu od 639.891,00 kn, a 342.700,00 kn čine prihodi iz donacija ili 53,56% što predstavlja najveći udio donacija u prihodima. Najveći donatori Promijenimo Hrvatsku su Ivica Mišić (25.000,00 kn) te Tetima d.o.o. i Ivan Lovrinović, zastupnik u Hrvatskom saboru s po 20.000,00 kn.  

 SDSS je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 2.531.759,00 kn, a 33.502,00 kn čine prihodi iz donacija ili 1,32%. Najveći donatori SDSS-a su Milorad Pupovac, Boris Milošević, Mile Horvat, saborski zastupnici i Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a koji su stranci donirali po 5.000,00 kn.

 HSU je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 3.221.372,00 kn, a 26.600,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 0,83%.Najveći donatori HSU-a su tvrtke Esculap-Teo iz Ćilipa (15.000,00 kn) i Promet-građenje iz Požege (5.000,00 kn).

 Reformisti su u 2016. ostvarili ukupne prihode u iznosu od 802.512,00 kn, a 178.165,00 kn čine prihodi iz donacija ili 22,20%. Najveći donator Reformista je tvrtka Alfa projekti d.o.o. (3.750,00 kn).

 HSLS je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 2.252.205,00 kn, a 500,00 kn čine prihodi iz donacija ili samo 0,02%. Jedini donator HSLS-a je Danijel Majer, potpredsjednik mladih HSLS-a.

 PGS je u 2016. ostvario ukupne prihode u iznosu od 408.377,00 kn, a 24.274,00 kn čine prihodi iz donacija ili 5,94%. Najveći donator PGS-a je GP KRK D.D. (10.000,00 kn).

 Stranke HDS i SNAGA nisu imale donacija sukladno izvještajima.  

 Prihodi

Ukupan prihod stranaka od donacija iznosio je 11.469.250,89 kn što je skoro četiri puta manje nego u odnosu na 2015. Najveće prihode od donacija imao je HDZ (8.172.101,00 kn), manje za 4,7 milijuna kn u odnosu na 2015.) i HDSSB (930.577,89 kn, manje za 675 000 kn) dok je SDP primio samo 682.175,00 kn donacija što je ipak za 100 000 kn više nego 2015. MOST je u 2016. zabilježio 53.049,00 kn donacija što je gotovo deset puta manje nego 2015., a SNAGA i HDS nisu imali donacija.

 Prikaz 2. Ukupni prihodi parlamentarnih političkih stranaka u 2016.

Prikaz 3. Prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)

Obveze za kredite i zajmove političkih stranaka u 2016. godini

 Dok Izborno povjerenstvo Ujedinjenog Kraljevstva svako tromjesečje objavljuje detaljne i pregledne podatke o kreditima političkih stranaka, u Hrvatskoj Državno izborno povjerenstvo o tome šuti. U takvim okolnostima, niti jedna stranka nije prikazala sve podatke o kreditima koje je uzela, tj. naziv banke koja je dala kredit, kamatnu stopu, vrstu kredita i rok otplate kredita. HDS, HDSSB, MOST, PGS, Promijenimo Hrvatsku, SDSS i SNAGA tvrde da nisu imale obveze za  kredite i zajmove, dok ostale stranke priznaju da imaju kredite, ali ne i od koga su ih dobile kao niti pod kojim uvjetima.

 HDZ navodi obvezu kredita od 8.657.862,00 kn bez navođenja imena poslovne banke. Struktura kredita se sastoji od dugoročnog kredita od 3.835.400 kn s rokom vraćanja do 31. siječnja 2019. po kamatnoj stopi od 5,5 %. Drugi dugoročni kredit je 2.740.626,00 kn s istim rokom vraćanja kao i prethodni kredit, ali uz kamatnu stopu od 6,83%. HDZ ima i kratkoročni kredit od 2.081.836,00 kn s rokom vraćanja do 26. srpnja 2017. uz kamatnu stopu od 4,8%. U izvještaju se navodi kako je HDZ do sastavljanja izvještaja u 2017. vratio dio kredita u iznosu od 1.897.862,00 kn.

 SDP je podigao dva kredita zbog parlamentarnih izbora 2015/2016. Za potrebe parlamentarnih izbora 2015. kredit iznosi 15 milijuna kuna uz promjenjivu kamatnu stopu 5,78% godišnje. Od odobrenog iznosa, iskorišteno je 13 milijuna kuna. Neotplaćeni dio glavnice iznosi 4.642.264,29 kn, a rok vraćanja je 1.10.2018. Ne navodi se naziv banke. Za parlamentarne izbore 2016. ugovoren je kredit u iznosu od 9 milijuna kuna uz promjenjivu kamatnu stopu 5% godišnje. Neotplaćeni dio glavnice iznosi 3.521.481,80 kn, a rok vraćanja je 1.10.2018. Također se ne navodi naziv banke.

 HNS je krajem 2015. podigao 3.000.000,00 kn kredita u Erste&Steiermarkische Bank s rokom otplate od tri godine. Krajem 2016. godine stanje kredita iznosi 2.042.585,00 kn. HNS ne navodi kamatnu stopu kredita. Obveze za zajmove prema fizičkim osobama iznose 390.000,00 kn.

 HSLS je pozajmio 61.935,00 kn bez navođenja ostalih podataka tko je i pod kojim uvjetima pozajmio sredstva HSLS-u. Navodi se i preostalo dugovanje Partner banki od 90.195,00 kn za kredit u iznosu od 39.000,00 eura.

 HSS navodi kredite od 53.929,00 kn bez ostalih informacija o davatelju kredita i uvjetima kreditiranja.

 IDS-ove obaveze za kredite i zajmove iznose 124.126,00 kn a sastoje se od glavnice kredita Istarske kreditne banke Umag d.d. u iznosu od 1.187.728,00 kn u kolovozu 2016. godine s datumom dospijeća 15.09.2017. Tijekom 2016. otplaćen je kredit odobren 2015. godine u iznosu od 1.000.000,00 kn. Izvještaj ne navodi kamatnu stopu za ugovoreni kredit.

 Reformisti navode samo iznos kredita i zajmova u iznosu od 316.305,00 bez ostalih potrebnih informacija.

 Preporuke GONG-a

GONG je već ranije tražio objavu podataka tko je dao kredite i zajmove strankama jer stranke kao i udruge moraju poštovati i propise o računovodstvu neprofitnih organizacija. Bez obzira što DIP tvrdi da stranke nisu dužne objaviti podatke o kreditima i pozajmicama, podsjećamo da je svrha i duh zakona te ostalih propisa koji se tiču financiranja stranaka i kampanja, transparentnost i objava svih podataka u svrhu prevencije korupcije. To su minimalni standardi.

 Stranke bi trebale u svojim izvještajima navesti tko im je dao kredite i zajmove, pod kojim uvjetima, uz koju kamatnu stopu, rok otplate i mogućeg počeka otplate kredita. Dodatno stranke bi se trebale zaduživati samo kod banaka i drugih institucija koje se bave izdavanjem kredita i pozajmica.

 DIP kao nadležno tijelo za kontrolu financijskog poslovanja političkih stranaka bi morao provoditi aktivniju kontrolu financijskih izvještaja stranaka i tražiti dodatne provjere putem drugih nadležnih tijela kako se ne bi događali slučajevi u kojima stranke mogu predati izvještaje s nepotpunim podacima, zadužiti se u milijunskim iznosima, a ne navesti izvore i detaljne uvjete zaduživanja.

 Unatoč određenim zakonskim poboljšanjima i urednijem financijskom poslovanju većine parlamentarnih političkih stranaka i dalje ostaje pitanje kvalitetnog nadzora financijskog poslovanja u smislu izricanja sankcija i reagiranja Državnog odvjetništva na slučajeve zaprimljene od DIP-a i Državnog ureda za reviziju kao i podizanje kapaciteta DIP-a za obavljanje kvalitetnog nadzora. Državni ured za reviziju je u svojim izvješćima dao konkretne preporuke s revizorskog stajališta, a za transparentno i odgovorno trošenje sredstava političkih stranaka u čijem udjelu javna sredstva imaju značajan iznos pa je time odgovornost i veća, potrebno je:

-       da Hrvatski sabor zakonski regulira podnošenje financijskih izvještaja u strojno čitljivim formatima čime bi bila moguća automatska obrada, objavljivanje svih izvještaja na jednom mjestu, lako pretraživanje i ponovno korištenje podataka iz financijskih izvještaja;

-       da DIP uspostavi bazu podataka o donatorima i donacijama te je poveže s drugim sličnim bazama kao što su, primjerice, podaci o poslovima fizičkih i pravnih osoba dobivenih temeljem javne nabave, podaci o subvencijama, oprostima poreznih dugova, podacima o koncesijama, o pomilovanjima i sl. Na taj bi se način podaci mogli povezati i detektirati potencijalni koruptivni slučajevi;

-       da DIP i Državna revizija u nadzor financiranja stranaka u suradnji s drugim institucijama uključe ne samo nadzor poslovanja političkih stranaka nego i javnih poduzeća otkrivajući, primjerice, moguća plaćanje nekih troškova političkih stranaka od strane javnih poduzeća;

-       da DIP počne provoditi vlastite procjene troškova oglašavanja kako bi ih mogao uspoređivati s podacima iz financijskih izvještaja samih stranaka, na temelju čega su GONG i TIH 2007 otkrili značajno veće troškove HDZ-a od onih što su prikazani u izvještajima, što je kasnije istraženo i završilo na sudu u aferi Fimi Media.

 Političke stranke su jedan od stupova demokracije i njihovo je demokratsko i odgovorno djelovanje od iznimne važnosti za razvoj demokracije u Hrvatskoj. Transparentnost financiranja političkih stranaka i razumno upravljanje državnim i lokalnim novcem, tj. novcem svih poreznih obveznika, doprinosi osnaživanju povjerenja javnosti u političke stranke i demokraciju.

chevron-right