Ugasili im Facebook, ali promatrači su iza svakog ugla

24. veljače 2016.

Građani Ugande od 1986. imaju istog predsjednika, a tako će i ostati idućih pet godina. U zemlji koja ima više benzinskih i policijskih postaja te vjerskih objekata nego škola, ni društvene mreže nisu sigurni kanal komunikacije, ali zato u promatranju izbora sudjeluju – doslovno svi.

Predsjednik Ugande Museveni osvojio je novi mandat već u prvom krugu pobijedivši s 62%, dok je njegov glavni protivnik Besigye osvojio 34% glasova. Odaziv je bio 63,5% što je za 4% više nego 2011. Očekivanu pobjedu u nedemokratskom okruženju zasjenili su problemi na izborni dan koji su posljedica loše organiziranosti provedbe izbora, nedovoljne edukacije birača i biračkih odbora što je tek manji problem u odnosu na opće političko okruženje koje je prethodilo izborima, a odnosi se na nedozvoljene utjecaje na birače, uznemiravanje te sustavnu upregnutost svih državnih i lokalnih institucija u kampanji novog/starog predsjednika. 

Kako bi se spriječilo dvostruko glasanje, po prvi put su se koristili biometrijski uređaji za otiske prstiju svakog birača, a uz to korištena je od prije poznata metoda skeniranja tzv. rezanca koje dobije svaki birač i označavanje tintom birača koji su glasali. Izbori se u Ugandi provode na biračkim mjestima na otvorenom prostoru - uglavnom u hladovini vjerskih objekata i u dvorištima škola. Birači glasaju većinskim sustavom za predsjednika, zastupnike u parlamentu i za predstavnice žena u parlamentu u posebnoj izbornoj jedinici. Kako bi se birači lakše snašli, na listićima su otisnute i slike kandidata te njihovi simboli poput nogometne lopte, stolca i sl. Ne postoje klasični paravani iza kojih se glasa kako bi se osigurala tajnost glasanja, nego se glasa u plastičnim posudama. Biračka su mjesta u pravilu otvorena od 7 do 16 sati, no mnoga nisu otvorena na vrijeme. Dan prije izbora i na izborni dan izborna šutnja se uglavnom poštovala uz iznimke promidžbenih aktivnosti tzv. stranačkih milicija koje su pokazivale svoju vidljivost ponekad plašeći birače. 

Proces brojanja glasova također se odvija na otvorenom i svaki građanin ima pravo pratiti brojanje s određene udaljenosti te u slučaju spornog važenja glasačkog listića može izraziti svoje mišljenje - uglavnom nadvikivanjem. Tako se taj participativni proces pretvara u svojevrsnu zabavu, navijanje i pjevanje. Međutim, ukoliko krenete mirno prosvjedovati, vrlo lako vas mogu zatvoriti ili pucati u zrak kako bi se rastjerali prosvjednici. Glavni kandidat opozicije opet je bio zatvoren pred kraj izbornog dana i nakon izbora jer je izražavao svoje nezadovoljstvo rezultatom, a njegovo zatvaranje se pravdalo očuvanjem sigurnosti građana.

Iako provedba izbornog dana možda može zadovoljiti minimalne standarde održavanja izbora, političko okruženje ugrožava poštenje izbornog procesa i izražavanje slobodne volje građana, pa čak i temeljna politička prava poput prava na mirne prosvjede. Primjerice, pozivajući se na očuvanje sigurnosti, dan prije izbora i par dana nakon izbora onemogućena je komunikacija na glavnim društvenim mrežama poput Facebooka i WhatsAppa , što je izravno ugrozilo pravo na slobodu mišljenja i pristup informacijama. Promatračka misija Europske unije objavila je prilično kritičku ocjenu izbornog procesa koju možete pročitati ovdje:  http://www.eueom.eu/files/pressreleases/english/PressRelease_PS_20160220.pdf

Tako su isforsirana "sigurnost" i lažni strah postali jedni od glavnih tema kojom bi se građani trebali voditi i plašiti bez obzira koliko je i od koga stvarno ta sigurnost (ne)ugrožena, što je izbore stavilo u sferu sigurnosti i lažnog straha umjesto u civilnu sferu kojoj i pripadaju. Hoće li građani postati žrtvom stalne priče o sigurnosti te hoće li se na taj račun režimima upitne demokratičnosti "gledati kroz prste" ostaje jedno od pitanja za glavne aktere međunarodne zajednice.

Jedna od kandidatkinja je naglasila kako u Ugandi ima više benzinskih i policijskih postaja te vjerskih objekata nego škola. Ostaje pitanje do kada će građani biti zavedeni umjetnim strahom koji im se sustavno nameće i kada će početi tražiti odgovore na pitanja zašto, primjerice, nemaju normalnu opskrbu vodom.

chevron-right