Između slobode govora i govora mržnje

Ususret Cjelovitoj kurikularnoj reformi kojoj je cilj, među ostalim, učenicima osigurati korisnije i smislenije obrazovanje, usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, GONG i Kulturpunkt.hr organizirali su konferenciju Između slobode govora i govora mržnje: Medijska pismenost u obrazovnom sustavu i društvu. Konferencija se održala uz financijsku podršku fonda "Alumni Engagement Innovation" američkog State Departmenta, programa Centri znanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva te programa Europske unije "Europa za građane".

Konferenciju su otvorile Jelena Berković iz GONG-a i Janja Sesar iz Kurziva, objašnjavajući razloge organiziranje konferencije. Berković je istaknula da mediji ne ispunjavaju potencijal koji imaju u društvu, dok je Sesar opisala potrebu osmišljavanja alata potrebnih mladima kako bi kritički konzumirali medije te izrazila nadu da će ovaj projekt, započet konferencijom, dati prijedloge za unapređenje polja medijske pismenosti. Pozdravni govor održala je Juliete Valls Noyes, Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u RH, istaknuvši da je sloboda medija i sloboda tijeka informacija jedno od centralnih prava zajamčenih Ustavom.

Moderatorica Antonija Letinić otvorila je panel raspravu o "slabim karikama" medijskih sustava Hrvatske i regije.

Brankica Petrović iz Mirovnog inštituta u Ljubljani predstavila je istraživanje medija koje je provođeno na prostoru bivše Jugoslavije i koje je uvelo pojam integriteta medija. Mediji koji ne služe javnom interesu nego pojedinačnim subjektima su korumpirani, a pošto demokracija velikim dijelom počiva na slobodi medija, korumpirani mediji znače smrt demokracije. Stoga je pitanje medijske pismenosti mladih, ali i svih građana, na neki način i borba za demokraciju.

Trenutna situacija medija u regiji nije pitanje zakona i njihove regulacije. Najveći problem leži u njihovom vlasništvu. Vlasništvo medija u našim državama nije transparentno, a čak i kada "znamo tko je vlasnik, ne znamo tko je vlasnik vlasnika". Uobičajena je praksa da mediji služe za promoviranje interesa političkih elita, čak su i javni mediji prepušteni političkom utjecaju i time iznimno destabilizirani. U svim zemljama u kojima je provedeno istraživanje, mediji su vidljivo zarobljeni u mreži netransparentnih i klijentelističkih odnosa, te ne služe jačanju demokracije i demokratskih organizacija. 

Prema Petrović, novinari su također dio problema, ali su i velike žrtve trenutne situacije. Za razliku od bivšeg sustava, biti novinar danas znači biti degradiran na slugu biznismena, s nesigurnim zaposlenjem i primanjima, a zanimljivo je, istaknula je Petrović, kako takva degradacija nije izazvala organizirani otpor novinara. "Za ovu situaciju smo krivi i mi građani jer smo propustili svoje pravo i svoje slobode nekome drugome, odnosno tržištu. Također, ovo nije problem samo Hrvatske ili Balkana - kada bismo proučavali situacije u drugim zemljama naišli bi na iste rezultate". 

Helena Popović, docentica na Fakultetu političkih znanosti i voditeljica istraživanja o integritetu medija u Hrvatskoj, iznijela je zaključak istraživanja koji je zajednički svim promatranim zemljama: javni interes u medijima potpuno je zanemaren radi simbioze ekonomskih i političkih struktura moći. Izvještaj je obuhvatio medijske politike, medijske organizacije, značaj i utjecaj oglašivača, profesiju novinara te publike. Popović je istaknula da je u pogledu medijskih politika došlo do prilagođavanja domaćeg zakonodavsta onome Europske unije i (novim) tržišnim konceptima. Iako tijekom rada posljednje garniture Ministarstva kulture nije objavljena medijska strategija, došlo je do prepoznavanja važnosti medija neprofitnog sektora i novih načina njihova financiranja, prikupljanja određenih novih podataka i mapiranja stanja u medijima.

Trodioba sektora na javne, komercijalne i medije trećeg sektora, istaknula je Popović, vrlo je bitna u analizi same medijske produkcije i analizi radnih uvjeta novinara. Prema istraživanju, novinarski rad u velikoj mjeri ne poštuje etičke standarde, a prisutna je i određena doza koruptivnih, često neosvještenih, radnji poglavito kod komercijalnih aktera, te nedostatak homogenosti novinara što je posljedica uvjeta njihova prekarnog rada obilježenog kratkoročnim ugovorima, nesigurnosti i strahom.

"Na snazi je deprofesionalizacija novinarstva", a jedan od razloga jest i pitanje publike, rekla je Popović. Paralelno s degradacijom novinarske struke, pomoću novih tehnologija omogućeno je da svi sudjeluju u proizvodnji sadržaja. Publika je definirana kao "potrošači, a ne kao građani koji trebaju biti informirani", stoga je bitno da se publike medijski opismenjavaju, a  pritom ne treba zaboraviti od medijskih organizacija tražiti da rade u javnom interesu, zaključila je Popović.

Xhabir Memedi Deralla, voditelj udruge CIVIL i novinar, opisao je načine na koje je njegov aktivistički i novinarski rad već gotovo deset godina diskreditiran u medijima sklonim trenutnoj makedonskoj vlasti. CIVIL godinama radi na demilitarizaciji, rodnoj i etničkoj ravnopravnosti te demokratizaciji, pa je kao takav i meta brutalnih političkih napada i difamacija u medijima. Aktualni režim okupirao je sve javne resurse i makedonsko društvo gurnuo u populizam, siromaštvo, konzervativizam, korupciju i sustavna kršenja ljudskih prava. Deralla je rekao da je pad započeo još 2007, no već je 2010. godine postalo jasno da su makedonski mediji u totalnom mraku.

U Makedoniji je, nakon afere prisluškivanja preko 20 000 građana koju je organizirala vlast, pokrenut politički dijalog u kojem posreduje EU te su zakazani prijevremeni parlamentarni izbori za 24. travnja 2016. godine. No, prema Deralli, pad medijskih sloboda je snažan, a situacija toliko složena da "više ne možete reći kako mediji manipuliraju javnim mnijenjem već se radi o medijima koji su čista propaganda". Tako je naveo primjer javnog servisa koji nije vidio desetine tisuća makedonskih studenata kako marširaju centrom Skoplja, dok su drugi mediji vidjeli nekoliko stotina mladih ljudi koji su "zaraženi oporbom". Spomenuo je slučaj novinara Tomislava Kežarovskog, činjenicu da je vlast sama formirala "nevladine udruge", falsificirala povijest, propagira mržnju i etnički ekskluzivitet.

Kao uvod u sljedeći panel, sociolog Krešimir Krolo predstavio je istraživanje koje je od 2012. do 2014. provodio sa kolegama, o transformaciji korištenja medija među mladima. Provođena su istraživanja stavova srednjoškolaca, njihovo korištenje internetskih i društvenih mreža i video medija te je mapirano korištenje video igara među djecom i mladima. Krolo naglašava kako se od početka provođenja istraživanja korištenje medija uvelike promijenilo, no uočene su određene razlike u načinu korištenja društvenih mreža koje su često povezane sa stavovima i promišljanjem društva. Mladi participiraju na društvenim mrežama i članovi su brojnih facebook grupa, a zanimljivo je kako su tolerantniji i progresivni stavovi uočeni među onim korisnicima koji sudjeluju u raspravama, razmijenjuju mišljenja i sudjeluju u kreiranju sadržaja. 

Način korištenja video igara također je važan pošto i na taj način djeca ulaze u on-line participaciju, te je važno s kime i na koji način će komunicirati. Uočeno je kao nisu svi korisnici video igara isti, npr. oni koji igraju igrice s kompleksnim pričama i likovima tolerantniji su od igrača adrenalinskih igara koje često prenose tradicionalne vrijednosti. Također, velika je rodna razlika u korištenju video igara. Istraživanja su pokazala kako samo oko 8 posto žena participira u ovoj vrlo mizoginoj zajednici, pa bi se kroz medijsku pismenost i taj problem trebao adresirati. Tolerantniji i progresivni stavovi primijećeni su i kod mladih koji konzumiraju alternativnu glazbu i zanima ih kulturna potrošnja, dok su tradicionalniji stavovi i nacionalizam povezani uz konzumiranje popularnih televizijskih sadržaja i glazbe.

Na pitanje odbacuje li se inzistiranjem na medijskoj pismenosti odgovornost proizvođača sadržaja, Krolo je istaknuo kako medijska pismenost pomaže, ali isključivo ona koja razumije specifični medijski trenutak. Djeca kroz stasanje u takvom trenutku razvijaju svoje sposobnosti, stoga njihovom medijskom opismenjavanju treba pažljivo pristupiti. Djeca su sve više cinična, pogotovo što su starija, zbog čega se sustav kampanja i reklama mijenja kako bi do njih doprijeli.

Snimku prvog panela konferencije možete preuzeti ovdje.

Ovaj tekst je objavljen i zahvaljujući sufinanciranju kroz program "Europa za građane".