Vrijeme je da obrazovni sustav počne odgajati - građane

07. rujna 2015.

Govornici na konferenciji za medije GOOD inicijative, održanoj u GONG-u 7. rujna, pružili su argumente o tome zašto je potreban intenzivan rad na kvalitetnom i sustavnom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u školske programe.

Demokratski deficit među mladima se produbljuje, umjesto da se smanjuje“, istaknula je dr. Vlasta Ilišin iz Instituta za društvena istraživanja naglašavajući da „opada prihvaćanje liberalno demokratskih vrijednosti, posebice demokratskog i višestranačkog sustava koji je i dalje iznad 50 posto, ali istodobno se relativizira važnost demokratskog sustava i raste prihvaćanje autoritarnih tendencija“. Što se tiče političke pismenosti maturanata, posebno zabrinjavaju preliminarni rezultati drugog istraživanja iz kojih proizlazi da se oni najviše informiraju iz krajnje nepouzdanih izvora, poput društvenih mreža: „Upravo produbljenje demokratskih deficita pokazuje da su zakazali svi agensi socijalizacije – i škola i obitelj i mediji i političke elite i organizacije, dakle svi koji su mogli zakazati su zakazali.“ Najefikasnija društvena intervencija, kako je zaključila, upravo je putem obrazovnog sustava jer je škola to mjesto koje može osigurati da se steknu znanja i vještine potrebne budućim građanima u punom smislu te riječi - s punim pravom glasa i potrebom da odlučuju na temelju razumijevanja stvari i bolje kompetencije u odnosu na njihove roditelje danas.

Na maturi iz Politike i gospodarstva prije godinu-dvije odgovori su pokazivali da je Republika Hrvatska policijska država jer - ima policiju, pojasnio je na konkretnom primjeru Tin Puljić, prošlogodišnji maturant i član pobjedničkog tima svjetskog debatnog natjecanja. Posebno je problematično, kako je objasnio, što iz škole izlaze ljudi koji većinom „ne znaju koja je vrijednost građanske aktivnosti, ne znaju koja je njihova uloga u kreiranju društva i uopće se ne osjećaju pozvanima to učiniti“. Upravo je u tome uloga škole kao odgojno-obrazovne ustanove, zaključio je Tin Puljić: „ne samo ljudima pružiti znanje bitno za osobni probitak, već također ih naučiti životu u zajednici - ne može se očekivati da se demokratska načela pojavljuju niotkud, ona se prenose“. Pojasnio je to na primjeru izbjegličke krize koja je, kako je rekao, „vrijeme u kojem je ključno pokazati vrijednosti solidarnosti i ljudskosti prema osobama koje se nalaze u situaciji u kojoj se Hrvatska našla prije dvadesetak godina, ali do toga se neće doći kroz poučavanje samo teorijskog znanja ili pripremanja samo za tržište rada, nego da se od malih nogu uče vrijednosti i poštovanje ljudskih prava“.

GOOD inicijativi je u interesu da se u kurikularnoj reformi stavi naglasak na demokratsko upravljanje školama, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sporta,  istaknula je pak Emina Bužinkić u ime inicijative najavljujući kampanju „Naučimo biti veliki“, koja je javnosti predstavljena na konferenciji za novinare u GONG-u 7. rujna 2015. godine. Cilj kampanje je informirati o građanskom odgoju i obrazovanju te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera u javnu raspravu - učitelja i nastavnika, učenika i roditelja - kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja. Neodgovarajući model provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, naime, stvorio je još dublju polarizaciju spram građanskog odgoja u društvu, te stoga GOOD inicijativa očekuje od Ministarstva i Agencije da objave rezultate eksperimentalne provedbe GOO-a - kako u međupredmetnoj provedbi, tako i u zasebnom predmetu  koji se prošle školske godine provodio u 30-ak škola.

Više informacija o kampanji "Naučimo biti veliki" nalazi se na službenoj stranici kampanje - naucimobitiveliki.goo.hr.

chevron-right