Zaposlenici Hine prijedlog Povjerenstva za analizu poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih osoba hrvatskoj Vladi da agenciju pripoji HRT-u i smatraju napadom na financijsku i uređivačku samostalnost te razvoj Hine s posljedicama za cijelu hrvatsku medijsku i javnu scenu. Oglasilo se i Hrvatsko novinarsko društvo (HND) ističući da bi Hina pripajanjem HRT-u prestala djelovati kao samostalni medij što bi bila nenadoknadiva šteta za hrvatsko novinarstvo u cjelini.
Prema Zakonu o Hini, njezina se neovisnost posebno ogleda u njenoj financijskoj samostalnosti, kao i pravu da samostalno obavlja djelatnost radi koje je osnovana, podsjetili su Radničko vijeće Hine i Hinina podružnica Sindikata novinara Hrvatske: „Čitajući dijelove 'dubinske analize' Povjerenstva, jasno je da je prijedlog usmjeren na skromne uštede u proračunu, dok je potpuno zanemario nemjerljivu štetu koja bi se 'utapanjem' Hine nanijela medijskoj sceni i javnom interesu. Isto tako je vidljivo da "dubinska analiza" zanemaruje specifičnosti HRT-a i Hine, odnosno činjenicu da su javne televizije i nacionalne novinske agencije različiti mediji i da imaju drugačije uloge u medijskom prostoru i javnosti. Razlike njihovih uloga, iako dijelom komplementarnih, u mnogim se elementima ne mogu pomiriti“.
U dubinskoj analizi iznesen je niz netočnosti , primjerice da Hina nije obveznica PDV-a te da outsourca obrade fotografija ili da ima 35 rukovoditelja, a po važnosti je nekako smetnuto s uma da Hina za potrebe korisnika godišnje u 20-ak općih i specijaliziranih servisa emitira gotovo 100.000 vijesti i oko 60.000 fotografija. Štoviše, ukupno oko 140 korisnika Hininih servisa i otvoren pristup državnim tijelima svim njezinim uslugama puno govori o rasprostranjenosti Hininih vijesti. Također, vrlo je malo web portala i novinskih izdanja koji nisu korisnici Hine, a na pojedinim je portalima više od 50 posto sadržaja Hinine proizvodnje (na 30-ak domaćih portala u tri dana objavi se oko 2.500 Hininih naslova) što znači da bi 'utapanjem' Hine u HRT mnogi mediji i drugi korisnici izgubili glavni izvor vijesti“, upozoravaju radnici Hine u ovo vrijeme estradizacije i tabloidizacije medijske scene.
Hina kao Vjesnik?
Za razliku od mnogih drugih agencija i poduzeća u državnom vlasništvu, Hina je prošle godine provela restrukturiranje u kojemu je broj zaposlenih smanjen za 30 i sada ima 124 novinara i zaposlenika, a unatoč tome ubrzala je emisiju vijesti, poboljšala kvalitetu emisije i povećala produktivnost iako su im plaće tijekom recesije smanjivane u tri navrata. Trend pada broja korisnika je zaustavljen dok je istodobno povećan broj vijesti koje korisnici prenose, ističu u Hini.
Upozoravaju da je daljnje smanjenje broja novinara nemoguće, jer bi se time srezalo resurse agencije za izvršavanje njezine osnovne djelatnosti po načelima neovisnog, nepristranog i profesionalnog novinsko-agencijskog izvještavanja zbog čega ne smije biti izložena bilo kakvim utjecajima koji bi mogli ugroziti točnost, objektivnost ili vjerodostojnost njezinih informacija. „Gubitkom samostalnosti i statusa neovisnog izvora informacija, Hina bi ubrzo izgubila medijske i druge korisnike te se utopila u golemoj strukturi HRT-a ili bi se pretvorila u internu novinsku agenciju HRT-a dok bi brojni korisnici – od dnevnih i periodičnih tiskovina, radio i TV postaja, web portala, banaka, poduzeća do niza udruga i institucija - ostali bez servisa agencije“.
Štoviše, tu se otvara i još jedno pitanje na koje Povjerenstvo u svojoj 'dubinskoj analizi' - koja je u najmanju ruku trebala sadržavati analizu koristi i šteta takvog poteza - nije dalo odgovor. Ako se 'utopi' unutar HRT-a, kako će Hini biti nadoknađeno više od osam milijuna kuna prihoda s tržišta? Stoga, radnici Hine radnici Hine od Vlade traže da odbaci prijedlog Povjerenstva, a ako to ne učini, upozoravaju, značit će to da je“ potpuno svjesno usmjerila Hinu putem Vjesnika“.
