Hrvatska treba provesti cjelovitu kurikularnu reformu, smatra voditelj ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje i znanstveni suradnik na Institutu za društvena istraživanja Boris Jokić i poziva sve da se, iznad bilo kakvog političkog i svakog partikularnog interesa, uključe u taj proces od, istaknuo je, nacionalne i osobne važnosti za svakoga.
Jokić je poziv uputio na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) na kojoj su objavljena imena članova sedmeročlane radne skupine, početak rada na provedbi Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, te predstavljena organizacija rada na Cjelovitoj kurikularnoj reformi i okvirni hodogram provedbe.
Postavio je i pitanja - imamo li kao društvo snage za tako zahtjevan posao, možemo li se izdići iznad prošlosti i života u njoj te je, uz tvrdnju kako je sada doista trenutak za početak tako cjelovita posla, i odgovorio na pitanja koja je postavio istaknuvši da radna skupina vjeruje da ima snage 'krenuti' u taj posao.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar predstavio je ostale članove ekspertne skupine u kojoj su i ravnateljica Upravne škole Zagreb Suzana Hitrec, Zrinka Ristić Dedić iz Centra za istraživanje i razvoj Instituta za društvena istraživanja, pomoćnica ravnatelja CARNet-a za podršku obrazovanju Branka Vuk, docentica na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Ružica Vuk, profesor filozofije u Privatnoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu Tomislav Reškovac i ravnateljica Instituta za društvena istraživanja Branislava Baranović.
Po riječima ministra Mornara, za ovaj početak moglo bi se u budućnosti reći da je to bio povijesni dan koji je označio rad na početku nove hrvatske škole, posebice jer se to do sada nitko nije odvažio, barem kada se radi o financijama koje za to imamo. Svoje riječi potkrijepio je podatkom da je za sada za taj posao Ministarstvo osiguralo 12 milijuna kuna te istaknuo entuzijazam ljudi koji su se prihvatili toga teškog posla.
Kako je zborio Stjepan Radić ...
"Hrvatska škola je takva da potiče učenje na pamet, idealna je za 'biflante', a sve potiče da se pokoravaju autoritetima", riječi su kojima je Jokić počeo kraću prezentaciju razloga za provedbu cjelovite reforme kurikuluma, njezinih ciljeva te okvirnih rokova provedbe. I dok se nekome, rekao je, može činiti da su to riječi koje je netko izrekao danas, one pripadaju Stjepanu Radiću iz daleke 1904. godine.
Ponovio je ocjenu da Hrvatska treba provesti cjelovitu kurikularnu reformu, rekavši da su u skladu sa Strategijom znanosti, obrazovanja i tehnologije predviđene sadržajne i strukturne promjene, te da pokušaji 'kozmetičkih promjena' u vidu popularnih termina 'rasterećenja', 'olakšavanja torbi', 'izbacivanja dijela sadržaja' ne mogu osigurati kvalitativni pomak hrvatskog obrazovanja.
Jokić je podsjetio da Strategija predviđa uvođenje devetogodišnje osnovne škole za što će, smatra, trebati puno toga napraviti, a počet će se, objasnio je, s Dionica A, odnosno izradom kurikularnih dokumenata, podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima te osposobljavanjem učitelja i senzibiliziranjem javnosti.
Najavio je da će na reformi kurikuluma raditi oko 300 stručnjaka, od kojih će većina njih biti iz prakse te da će prvi javni poziv na koji se mogu prijaviti svi koje taj posao zanima biti raspisan sredinom ožujka ove godine te da bi do kraja ove kalendarske godine trebali biti dovršeni prijedlozi svih predmetnih kurikuluma.
Profesor Neven Budak koji je bio na čelu Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije izrazio je zadovoljstvo pozitivnim odjekom brojnih institucija koje su se uključile u provedbu Strategije te izvijestio da je, među ostalim, sada u izradi sustav za medijsko praćenje obrazovanja i znanosti.
