Zar Hrvatska nema dovoljno vlastitih "investicija u korupciju"?

28. listopada 2014.

Koliko je investitora uvršteno na listu strateških investicijskih projekata, o kojim i kakvim projektima je riječ, do kuda je stigla realizacija i koja je ekonomska i razvojna dobit za Hrvatsku i njene građane – pitanja su to na koja javnost i dalje čeka odgovore Vlade, od čijeg „revolucionarnog“ Zakona o strateškim investicijskim projektima javnost gotovo ništa, pored novih izmjena koje mu se spremaju, nije doživjela. Osim što u slučaju Plomina C kao jednog od „pet kapitalaca“, Vlada i HEP za strateške partnere kane izabrati tvrtke osumnjičene i osuđivane za korupciju, upozoravaju organizacije civilnog društva.

„Ozbiljne investitore sa zatvorenim financijskim konstrukcijama može privući samo ozbiljna država s uređenim i efikasnim sustavom javnog upravljanja, a prečice poput Zakona o strateškim investicijskim projektima mogu privući u prvom redu špekulante“ – opetovale su upozorenja ovih dana organizacije civilnoga društva GONG i Zelena akcija, koje su od Vlade zatražile da „odustane od Zakona koji samo nekim poduzetnicima osigurava povlaštenu podršku države“. Povod je ovoga puta bilo prošloga tjedna završeno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću oko „tehničkih izmjena“ Zakona o strateškim investicijskim projektima, a zapravo je, smatraju aktivisti,  „krinka pod kojom Ministarstvo gospodarstva kani u njega ubaciti nove sporne sadržaje pri čemu još jednom biva legaliziran hrvatski status quo – zemlja neefikasne uprave koja nema viziju, niti kompetencije za upravljanje razvojem“.

Plodno tlo za „nove“ koruptivne prakse?

U međuvremenu, kad je riječ  o prvom od Vladinih „pet strateških kapitalaca“ - Plominu C, jasno se pokazuje da su od samog početka bila opravdani strahovi organizacija civilnog društva, koje su još lani  upozoravale na „misteriozni nestanak“ članka 8, koji se početkom prošle godine spominjao u prethodnoj verziji Zakona. Njime se trebalo onemogućiti da se kao strateški investitori pojave osobe kojima je izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za kaznena djela poput primanja i davanja mita u gospodarskom poslovanju, zlouporabe položaja i ovlasti, udruživanja za počinjenje kaznenih djela, protuzakonitog posredovanja, prijevare u gospodarskom poslovanju te kaznenog djela protiv okoliša.

Međutim, kako su tvrdili aktivisti, uz pomoć HDZ-a, čiji je klub zastupnika i predložio ukidanje tog članka iz Konačnog prijedloga Zakona, koalicijska Vlada sa SDP-om na čelu takvu je verziju prihvatila i poslala u saborsku proceduru.  A u Banskim dvorima, podsjetimo, kad su zamoljeni za objašnjenje  kako to da su ljudi s dosjeom postali poželjni investitori, tada su kazali da to nije tako, nego da bi bilo „krajnje nepristojno takvo što tražiti primjerice od šeika“.


izvor: Zelena akcija/gong.hr

I dok se šeike, s dosjeima ili bez njih, i dalje ( i ne samo oko LNG terminala) čeka, nejasno je kako Vladi ništa nije sporno s obzirom na to da se pokazalo kako su oba izgledna strateška partnera u projektu Plomin C – tvrtke Marubeni i Alstom dosad ne samo osumnjičene, nego  i osuđivane zbog korupcije. Prema istraživanju  kojeg je napravila mreža CEE Bankwatch i na koje se poziva Zelena akcija, osim japanske tvrtke Marubeni, o čijim koruptivnim skandalima su već izvještavali i hrvatski mediji, i njihov francuski partner Alstom (glavni isporučitelj opreme i radova) poznat je po koruptivnom djelovanju.

„Marubeni, dalje ruke od Plomina!“

Stoga su, uz podršku Zelene akcije, aktivisti Greenpeacea na zgradu zagrebačke koncertne dvorane „Vatroslav Lisinski“ danas izvjesili osammetarski  transparent s natpisom: „Marubeni, hands off Plomin“ („Marubeni, dalje ruke od Plomina!“).  Transparent je na pročelju dvorane stajao 20-ak minuta, a potom je na intervenciju policije skinut, dok se natpis ispred dvorane istaknut „zadržao“ oko sat vremena. Naime, predstavnik te japanske korporacije sudjeluje na konferenciji „Energy Market Forum“ u Zagrebu.

Marubeni, a hrvatski bi pregovori s tom tvrtkom trebali biti gotovi do kraja godine, dosad je bio uključen u dva velika slučaja korupcije i mora platiti milijunske kazne zbog čega mu je Japanska agencija za međunarodnu suradnju  u ožujku ove godine odlučila uskratiti kreditiranje na devet mjeseci. Za korupciju su proglašeni krivima i Alstom i/ili njegovi zaposlenici u najmanje sedam slučajeva u sedam godina na različitim kontinentima te su pod istragom zbog još nekoliko slučajeva, uključujući i TE „Šoštanj 6“ u Sloveniji.

Nedavno je, podsjećaju također iz Zelena akcije, Britanski ured za prevaru optužio britansku podružnicu Alstoma za plaćanje oko 8,5 milijuna dolara mita u periodu između 2000. i 2006. radi dobivanja poslova u Indiji, Poljskoj i Tunisu. Alstom je bio i pod prismotrom norveškog Ministarstva financija od 2011. godine nakon što je tamošnje Vijeće za etiku 2010. preporučilo isključenje Alstoma iz državnog mirovinskog fonda.

S obzirom na sve navedeno, kako upozorava Zelena akcija, „odabir ove dvije tvrtki za preferentne ponuditelje za „Plomin C“ neshvatljiv je potez HEP-a i Vlade. Reputacija koja prati Marubeni i Alstom ukazuje na potrebu da hrvatska javnost i institucije pobliže prate proces pregovora između HEP-a i ove dvije tvrtke. Postoji opravdana bojazan da bi sklapanje ugovora s njima imalo izrazito štetne financijske posljedice za hrvatske građane“.

chevron-right