NIZ - „novo izborno zakonodavstvo“ u vidu promjene izbornih jedinica, uvođenja preferencijalnog glasanja, izmjene referendumskog okvira, zabrane kandidiranja osobama osuđenima za ratne zločine i gospodarski kriminal te promjene u medijskim pravilima praćenja izbora - dio je prijedloga GONG-a za sustavnu reformu izbornog zakonodavstva, koje je predstavio na konferenciji za novinare ususret raspravi koju u Saboru organizira upravo na temu Analize i preporuke GONG-a "Novo izborno zakonodavstvo".
Uvažavajući temeljne odredbe o jednakosti biračkog prava i jednakosti glasa što bi bilo optimalno rješenje, GONG predlaže šest izbornih jedinica, čija veličina ne mora biti ista u smislu broja mandata, tj. u pojedinim izbornim jedinicama može se birati različit broj zastupnika. Potrebne su i izmjene referendumskog pravnog okvira u pravcu lakšeg pokretanja državnog referenduma od strane građanskih inicijativa uz uvjet prikupljanja pet posto potpisa birača, prikupljenih u roku od 30 dana. Za pokretanje lokalnog referenduma potrebno je smanjiti potreban broj potpisa na 10 posto, a umjesto kvoruma izlaznosti treba uvesti kvorum potvrđivanja.
GONG se zalaže za uvođenje preferencijalnog glasanja uz prag od pet posto te zabranu kandidiranja osoba osuđenih za specifična teška kaznena djela do isteka perioda rehabilitacije poput osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, zloupotrebu položaja i ovlasti, gospodarskog kriminala i ratnog profiterstva, kao i zabranu istovremenog obnašanja dužnosti saborskog zastupnika i općinskog načelnika ili gradonačelnika kako bi se spriječilo gomilanje funkcija i potencijalne sukobe interesa.
Potrebna je i daljnja profesionalizacija tijela za provedbu izbora u smislu da članovi Državnog izbornog povjerenstva ne moraju biti suci Vrhovnog suda, niti birani samo iz reda pravnika nego i drugih relevantnih struka (politologija, sociologija, ekonomija, informatika, novinarstvo). I na nižim razinama je potrebno operacionalizirati profesionalizaciju izbornih povjerenstava i biračkih odbora. Što se tiče medijskog predstavljanja kandidata i stranaka na izborima, GONG preporučuje poštivanje načela proporcionalne jednakosti u smislu da se pristup i zastupljenost kandidata u medijima osigurava razmjerno potpori biračkog tijela koju kandidat ili politička stranka imaju prema relevantnim istraživanjima javnog mnijenja.
Osim uvođenja obveze prikupljanja potpisa kao uvjeta za kandidiranje za sve izborne liste, potrebno je i dosljedno provoditi Zakon o političkim strankama jer postoji velik broj tzv. mrtvih političkih stranaka koje realno ne djeluju te uspostaviti jedinstvenu lako pretraživu bazu podataka u vidu online aplikacije (povezive s drugim bazama u cilju prevencije korupcije) o donacijama primljenim tijekom godine, donatorima i financijskim izvještajima.
Je li i izborna reforma znanstvena fanatastika?
Premda struka i šira zainteresirana javnost već odavno upozoravaju na nužnost izborne reforme, a na tu je temu kad su u pitanju izborne jedinice i kandidiranje osoba osuđenih za teška kaznena djela svoje kazao i Ustavni sud, ni tijekom posljednjih dvije i pol godine nema pravog odgovora zašto se ništa ne radi po pitanju reforme izbornog zakonodavstva. Barem kada je riječ o inicijativi koja bi potekla iz političkog miljea.
A iskustva u sudjelovanju radnim skupinama za postavljanje temelja reformama ima Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti i član GONG-a, koji smatra „dobrim da se reforme formiraju u dijaloškom procesu i u konsenzus“ jer kako je podsjetio, „Hrvatska ima iskustvo proizvoljnih izbornih promjena koje je nametala vladajuća većina od izbora do izbora, neposredno pred same izbore se mijenjalo zakonodavstvo i promjene su uglavnom išle za time da maksimiziraju šanse vladajuće opcije, a nakon 1999. i usvajanja novih zakona došla je svojevrsna blokada i nevoljkost da se ide dalje u usavršavanje tog zakonodavstva".
No, u međuvremenu je dio posla obavilo civilno društvo pa je GONG u suradnji sa stručnjacima uobličio prijedlog cjelokupne reforme čiji su ciljevi pridonijeti „većoj participaciji građana u izbornom procesu, a onda i većoj odgovornosti izabranih političkih predstavnika te relevantnosti političke ponude i otvaranju vrata unutarstranačkoj demokraciji“, istaknuo je Dragan Zelić, izvršni direktor te organizacije civilnoga društva, u kojoj se nadaju da će potporu za promjene ipak dobiti i u političkoj sferi.
Naime, osim stručnjacima ovih dana svoj prijedlog predstavljaju i na sastancima s predstavnicima političkih stranaka, a podršku su već dobili, kako su se pohvalili i od predsjednika Sabora, SDP-ova Josipa Leke dok njegov stranački kolega premijer Zoran Milanović (još) nije našao vremena za susret, kažu te ističu kako nije točno da nema vremena za izborne promjene.
„Ima vremena, rokovi istječu u veljači 2015. godine, no važna je politička volja. Iznenađuje nas da premijer ne iznosi svoj stav, a neka ga iznese i ne samo SDP, nego i HDZ. Naime, zanimljivo je da dvije najveće stranke nemaju stav o ovome pitanju“, kazao je Zelić i upozorio: „Ako ova Vlada nije spremna na izbornu reformu, je li spremna na ikakve ozbiljne reforme u ovoj zemlji? Pogledajte što se događa oko građanskog obrazovanja … pa onda su reforma javne uprave i teritorijalni preustroj znanstvena fantastika!“
