Europski sud pravde za veću transparentnost Vijeća Europske unije

18. listopada 2013.

Europski sud pravde donio je konačnu odluku kojom je odbacio tvrdnje Vijeća Europske unije da bi objavljivanje imena država ozbiljno potkopalo proces odlučivanja, a riječ je o velikoj, pa i povijesnoj odluci najvišega suda u EU u važnoj pravnoj bitki za veću transparentnost zakonodavnog procesa u Bruxellesu u skladu s ugovorom EU koji zahtijeva od Europskog parlamenta i Vijeća "osiguranje objave dokumenata koji se donose u zakonodavnom postupku".

Podsjetimo, organizacija civilnoga društva Access Info Europe zatražila je 2008. godine od Vijeća Europske unije da otkrije identitet država koje su zastupale određeno stajalište prilikom reforme europske legislative vezano uz dostupnost podataka iz europskih institucija. Premda je Vijeće EU dostavilo prijedlog reforme, iz toga nije bilo moguće otkriti koje su države formulirale takav prijedlog. Sljedeći korak Access Info Europe bio je pokretanje spora pred Sudom EU.

Vijeće EU pred Sudom je tvrdilo da bi se, u slučaju da pregovaračke pozicije i prijedlozi postanu javno dostupni, državna izaslanstva čvrsto držala svoje pozicije čime bi im bio smanjen manevarski prostor i teško bi se našlo i opravdalo kompromisno rješenje. No, nisu impresionirali Sud koji je 2011. donio prvostupanjsku presudu u korist Access Infoa, navodeći u obrazloženju da je stajalište po svojoj naravi dokument koji je stvoren zato da bi se o njemu raspravljalo, a ne zato da bi ostao nepromijenjen, odnosno: »Javno mnijenje je savršeno sposobno shvatiti da će autor stajališta vjerojatno promijeniti njegov sadržaj«.

Vijeće EU zajedno s Češkom, Francuskom, Grčkom, Španjolskom i Ujedinjenim kraljevstvom uložilo je žalbu, a u slučaj se na strani Access Infoa uključio i Europski parlament, a Sud je donio povijesnu odluku odbivši tvrdnje Vijeća i konačno presudio u korist Accesss Infoa, čija izvršna direktorica Helen Darbishire ističe: «Ovo je važna pobjeda za transparentnost i participativnu demokraciju. Ako Vijeće primijeni ovu odluku na sve slične dokumente, ovo bi konačno značilo osiguranje sličnog stupnja transparentnosti na EU razini kao i u zakonodavnom procesu na nacionalnoj razini».

Hoće li se hrvatska Vlada povesti za ovim primjerom dobre prakse? 

Ova presuda znači da će javnost na nacionalnoj razini moći lakše saznati što se događa u Bruxellessu, a i olakšat će nacionalnim parlamentima da slijede i proučavaju zakonodavni proces, pogotovo kada je riječ o pozicijama izaslanstava zemalja članica. Naime, često se zaboravlja da su upravo one ključni akteri u europskom zakonodavnom procesu, podsjetila je Onno Brouwer, odvjetnica koja je zastupala Access Info Europe: «Normativni izbor je učinjen u EU Ugovoru u korist veće transparentnosti i legitimiteta EU donošenja odluka što je ključno kako bi se poboljšalo spremnost građana EU da prihvate EU legislativu, koja ih povezuje, a kako bi se omogućilo odgovornost zemalja članica u tom kontekstu».

«Pozivamo Vijeće da poštuje ovu odluku te da ode i korak dalje proaktivno objavljujući dokumente koji sadrže nacrte zakodavnih pozicija zemalja članica u Registru Vijeća čim su u izradi jer će to omogućiti javnosti da prati proces donošenja odluka», zaključila je Darbishire

chevron-right