Vešmašine za pranje novca crvenih, crnih, zelenih i žutih vragova koji bi do kruha došli bez motike – tako su nekako kroz godine opisivane udruge u Hrvatskoj gdje su gotovo u pravilu dočekivane s nepovjerenjem premda se kroz godine stva prema njima ipak pomaknuo nekoliko koraka unaprijed, ali još uvijek ne i dovoljno da bi doista bio prepoznat socijalni kapital koji pružaju, radeći u javnom interesu za opće dobro i obavljajući društveno koristan rad.
Koliko će u tom kontekstu sliku nabolje promijeniti Zakon o udrugama koji se nalazi u drugom čitanju, raspravljalo se na tribini u organizaciji Hrvatskog pravnog centra na kojoj se čulo podosta kritika na račun Zakona, a koje su se uglavnom odnosile na to da donosi preveliku birokratiziranost, upitnost prava građana na samoudruživanje kao i nadziranja države koja ni samu sebe nije u stanju svesti na pravu mjeru u pogledu poštivanja procesa.
«Nastojali smo osnažiti okvir i implementirati međunarodne standarde i praksu, pa je tako, pored ostalog, jasnije utvrđeno što čini imovinu udruge i obavljanje gospodarske djelatnosti te proširen obvezan sadržaj statuta i skraćen likvidacijski postupak», navela je neke od novina Jagoda Botički iz Ministarstva uprave i posebno istaknula važnost nadzora te objavu financijskih izvješća što će biti važno i za lakše dobivanje sredstava iz javnih izvora.
«Nastojalo se uravnotežiti zaštitu i prava članova s pravom države na kontrolu što nikada i nigdje nije jednostavan zadatak», naglasio je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinog Ureda za udruge, koji smatra da će ovaj Zakon pridonijeti boljem javnom dojmu o udurgama. Naime, «riječ o vrlo dinamičnom sektoru, naime, svaki se dan registrira desetak novih udruga, koji zahtijeva dodatnu pozornost, pri čemu se vodilo računa o tome da postoji veliki raskorak između onih koji redovito izvješćuju o svojem radu i financijama te onih koji to ne čine, a ima dosta prigovora da koriste razne povlastice na taj račun».
"U svakom čovjeku čuči jedan mali birokrat"?
Da pažnju pri razlikovanju treba obratiti na «one koji zastupaju konkretne ciljeve i one koji zastupaju uvjerenja, a sada nije ni jasno definirano što je udruga», kazala je Inge Perko Šeparović iz Hrvatskog pravnog centra, dok je njezin kolega iz
Da je «važno zaštititi slobode i prava», istaknuo je Srđan Dvornik, neovisni savjetnik i publicist, koji je istaknuo da je «važno tražiti unutarnju strukturu kako članovi ne bi bili izmanipulirani, ali treba biti oprezan pri kontroli i imati na umu da kao što udruge nemaju monopol na neprofitno djelovanje, ni državna tijela nemaju monopol na određivanje toga što je to javna korist». «Inicijalno nam je bilo važno napraviti ravnotežu između prava djelovanja i obaveza oko financiranja, a trebalo je o riješiti pitanje gospodarskog djelovanja udruga na tržištu u cilju samofinanciranja, koji je drugačiji od onoga gospodarskih subjekata», naglasila je Sandra Benčić, članica Radne skupine, iz Centra za mirovne studije.
Gojko Bežovan iz CERANEO-a prisjetio se kako se sve kroz godine karakteriziralo udruge te upozorio da «nadzor ugrožava slobodu samoudruživanja te da treba jačati povjerenje u rad civilnoga društva», dok je Agata Račan iz
