Kako pokrenuti pozitivne društvene promjene kad ljudi zaboravljaju da su građani, kad nema dijaloga, kad je sila jača od riječi, kad medijima samo senzacionalizam igra ulogu? Pa ipak, bitka nije izgubljena! Civilno društvo radilo je dosad, a i ubuduće može ponuditi mnogo toga u kontekstu socijalnog uključivanja i izgradnje pravednijeg društva, o čemu se ponešto moglo čuti i u javnoj raspravi na tu temu održanoj u Osijeku u organizaciji GONG-a, Volonterskog centra Osijek i Centra za građanske inicijative Poreč.
Uoči raspisivanja javnog poziva za sudjelovanje u programu edukacije i mentorske podrške organizacijama i inicijativama civilnog društva za razvoj zagovaračkih i analitičkih kapaciteta, dvadesetak aktivistkinja i aktivista okupilo se u Osijeku kako bi raspravljali o dosadašnjim primjerima dobre prakse angažiranja civilnog društva u izgradnji pravednijeg društva te o budućim izazovima koji ga čekaju na tom putu.
Prisjećajući se prvih aktivističkih angažmana u zajednici kada se s ljudima kroz projekte slušanja komuniciralo i istraživalo mogućnosti jačanja kompetencija za nenasilno rješavanje sukoba, mirovna aktivistkinja Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek istaknula je da su uvažavanje svih i dijalog, ključ nenasilne komunikacije. No, upravo dijaloga danas nedostaje i u javnom se prostoru može čuti samo nekonstruktivna polemiziranja oko krajnjih stavova što otežava kreativno rješavanje problema, upozorila je Kruhonja, dodavši da su kada je riječ o odnosu s medijima i javnom zagovoranju, ranije učili na vlastitom iskustvu, dok se danas mnogo toga ima naučiti od drugih.
Kako se kroz humanitarne i volonterske projekte ljude osvještavalo i senzibiliziralo potrebe drugih, podsjetila je Lejla Šehić Relić iz Volonterskog centra Osijek, istaknuvši da su volonteri i aktivisti bili motivirani za zagovaranje pozitivnih društvenih promjena, dok je danas upravo motivacija ljudi za uključivanjem glavni problem.
Dotaknuvši se medija kroz priču o aktiviranju organizacija i roditelja na zajedničkom školovanju djece u Vukovaru, Ivana Milas iz Nensen Dialog Centra upozorila je da mediji senzacionalistički i površno pristupaju temi kad prikazuju probleme, a što se događa i sada oko ćirilice u Vukovaru, dok sustavno bavljenje rješavanjem problema segregiranog školstva u Vukovaru izostaje i na političkoj razini. Demotiviralo je to aktiviste i roditelje koji su još 2006. godine počeli zagovarati zajedničko školovanje pa stoga predlaže otvaranje prostora za dijalog i javnu raspravu.
