Hrvatski medijski prostor je uneređen, no tko je za to kriv i što je još važnije – kako ga dovesti u red? - razgovaralo se u Hrvatskom novinarskom domu na tribini o krizi novinarstva pod nazivom "Što mijenjati u medijskom zakonodavstvu da se spriječi daljnje urušavanje medija i novinarstva" u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva povodom Europskog dana obrane novinarstva.
Hrvatski medijski prostor je uneređen, no tko je za to kriv i što je još važnije – kako ga dovesti u red?- razgovarala je o tome nekolicina novinara, uglavnom iz tiskanih medija u kojima se kriza možda i najviše osjetila, u Hrvatskom novinarskom domu na tribini o krizi novinarstva pod nazivom "Što mijenjati u medijskom zakonodavstvu da se spriječi daljnje urušavanje medija i novinarstva" u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva povodom Europskog dana obrane novinarstva.
S obzirom da su mediji po mnogočemu ogledalo društva, ne čudi da je među 311.100 nezaposlenih krajem rujna u Hrvatskoj bilo i 576 novinara, a samo u prošle tri godine u hrvatskom je novinarstvu izgubljeno oko 300 radnih mjesta što je gotovo 10 posto ukupnog broja zaposlenih novinara.Premda se o nacionalnom kolektivnom ugovoru za novinare pregovara već devet godina, dogovora i dalje nema jer su poslodavci, podsjećaju novinarski sindikalci, nebrojeno puta pokretali sve ispočetka iz raznoraznih razloga dok nakladnici i izdavači tvrde da su pristali na nebrojene ustupke. Štoviše, traže novo smanjenje PDV-a premda za ono iz 2007. nisu vratili društvu ništa pa je pitanje otkud im obraz da ustraju u takvom zahtjevu? Pri čemu je i malo čudno kako su dobili i podršku predsjednika HND-a i SNH-a koji se osim što su zaboravili gorko iskustvo, prethodno nisu niti savjetovali s izvršnim tijelima udruga kojima su na čelu?
Autonomija redakcija i novinarski profesionalizam kao znanstvena fantastika
Kolektivnih ugovora u pojedinim medijima također nema, a ako ih i ima –zapravo je riječ o mrtvom slovu na papiru. Nema ni redakcijskih statuta, a priče o autonomiji predstavljaju znanstvenu fantastiku dok je selekcija krajnje upitna iako je zapravo svima jasno da postoji sistematizacija i to po principu 'ne talasaj'. Tim više ako nema oslonca čak ni u obliku ugovora o radu s obzirom da je taj u novinarskom poslu već jedno duže vrijeme moguće vidjeti gotovo pa tek u obliku raritetnog dokumenta iz nekog prašnjavog arhiva.
In je biti RPO-ovac, odlučili su medijski gazde uz prešutni blagoslov politike, a i dijela struke, pri čemu se dosljedno radilo na tome da urednici budu najčešće više ili manje domišljata transmisija uprave i poznatih, a još češće nepoznatih vlasnika, čiji su motivi uglavnom isprepleteni partikularnim interesima upitne naravi gotovo dijametralno suprotne ulozi koju mediji – bez obzira jesu li privatni ili javni jer bi osnovni profesionalni postulati morali vrijediti jednako za sve – trebaju imati. I dok su mediji unatoč svemu s vremenom postali slobodni, pred novinarima je dug put, pri čemu je bolno jasno je dio njih samih često postavljao zapreke pristajući na mnogo toga što nisu smjeli oduševljavajući se eksluzivnom slobodom pod uvjetima i šuteći onda kad nije bila isključivo njihova glava u pitanju.
Što mijenjati u medijskom zakonodavstvu da se spriječi daljnje urušavanje medija i novinarstva?
O svim tim problemima, koji doduše nisu od jučer, ali su svakim danom sve veći, govorilo se na tribini o krizi novinarstva pod nazivom"Što mijenjati u medijskom zakonodavstvu da se spriječi daljnje urušavanje medija i novinarstva" u organizaciji Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva povodom Europskog dana obrane novinarstva. Tribina je bila svojvrsni nastavak rasprave koja se odvijala prije otprilike dva tjedna u Ministarstvu kulture (inače resornom za medijska pitanja premda se najčešće prema toj svojoj zadaći ponašalo ignorantski), kamo je bilo pozvano 40-ak novinara i novinarki kao predstavnika većine redakcija hrvatskih novina na sastanak o kriznom stanju novinarskog izdavaštva.
Trosatna rasprava s tog sastanka nastavljena i kasnije u internetskim prostorima iznjedrila je tri skupine problema s kojima se suočavaju tiskani mediji: neuspjelu primjenu zakonodavnih odredbi o statutima medija i uredničko-novinarskoj neovisnosti od vlasničkih interesa; zloupotrebe statusa i kršenje radničkih prava novinara upisanih u registar poreznih obveznika (RPO) te razradu funkcionalnog modela koji bi omogućio da država intervenira mjerama za spas profesije, odnosno novinara, umjesto da snižava PDV nakladnicima što traže vlasnici medija. Da bi se kvalitetnije artikulirala moguća rješenja za te probleme, osnovane su i radne skupine u kojima su medijski profesionalci.
Kad je Sanader pred izbore smanjio PDV ...
Podsjetimo, u osvit parlamentarnih izbora 2007. Ivo Sanader smanjio je novinskim izdavačima PDV s 22 na 10 posto što se pet godina kasnije ogledalo u tome da su godinu dana kasnije gotovo sve novine poskupjele za kunu, a izdavači su marljivo nastavili umjesto jačanja društvene informativne uloge tiskovina, zamjenjivati informativni sadržaj zabavnim; umjesto jačanja radnih i profesionalnih standarda, pojačano ih narušavati; umjesto poboljšanja materijalnog položaja novinara, nastavili su im smanjivati plaće, otpuštati ih i protuzakonito zamjenjivati RPO-ovcima. I da – danas više nema Foruma, Nacionala i Vjesnika, ukidaju se bez suvislih objašnjenja pojedina dopisništva i sužavaju do nestajanja redakcije poput kulture.
Međutim, najnovija inicijativa nije baš dobro svima sjela, ili je možda nisu shvatili, naime, predsjednik Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i direktor Styrijinih izdanja u Hrvatskoj Boris Trupčević je komentirajući novinarske napore u suradnji s Ministarstvom kulture poručio 'da bi izdavači i novinari trebali raditi zajedno, a ne da jedna strana šuruje s politikom'. Da bi trebali raditi zajedno, ali da je iskustvo pokazalo kako je ta mogućnost nemoguća, podsjetila ga je bivša novinarka Vjesnika i tamošnja sindikalna povjerenica Marijana Matković iznijevši kratak rezime devetogodišnjih pregovora oko kolektivnog ugovora za novinare, dok je novinarka Večernjega lista te ugašenog Foruma Božena Matijević Trupčeviću kratko i jasno uzvratila: 'Molim da ne podmećete jer se zna tko je dosad šurovao i tko šuruje s politikom, a vidljivo je i u Večernjem listu kako se provodi zajednička politika suradnje'.
Novinarstvo je javni posao, a profitabilnost pritom sporedna stvar
Njezinog kolegu Dražena Ćurića zanimalo je može li Trupčević garantirati da se ništa neće dogoditi novinarima u 24 sata ako osnuju sindikat, na što je ovaj uzvratio da je riječ o zločestom pitanju jer da im nema on što dozvoljavati s obzirom da im to omogućava zakon, ali ostatak kolega novinara s podsmjehom je primio na znanje taj odgovor, pogotovo imajući na umu što se dogodilo u priči oko štrajka u Večernjem listu i oko Foruma, a i cijelu situaciju vezano uz RPO čijom se zloupotrebom od strane vlasnika medija krše radna prava novinara. Upozorio je na to bivši novinar Večernjega lista i predsjednik Sindikata novinara Hrvatske Anton Filić, koji je uz konstataciju da je medijski prostor u Hrvatskoj uneređen, naglasio da treba jasno definirati slobodno novinarstvo te je istaknuo potrebu osiguranja sudjelovanja novinara u izboru glavnih urednika.
Predsjednik HND-aZdenko Duka upozorio je da u sklopu izmjena medijskog zakonodavstva u Zakonu o medijima svakako treba riješiti pitanje transparentnosti vlasništva jer su se vlasnici medija dok su poslovali s profitom, bavili i drugim djelatnostima. Trupčević je, međutim, poručio da je svaki medij koji je profitabilan bolji od medija koji gubi novac, jer je ekonomski neovisan. Da je novinarstvo javni posao, a država brine o javnosti i stoga to mora regulirati, zaključio je predsjednik saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Branko Vukšić koji smatra da je za stanje u medijima uz same novinare, najodgovornija država koja dopušta da se ne provode ionako loši zakoni.
No, savjetnik za medije u Ministarstvu kulture Milan Živković poručio je da ne treba imati iluzije da će se izmjenama medijskog zakonodavstva i smanjenjem PDV-a riješiti problemi u medijima jer smatra da je potrebno mijenjati cjelokupnu medijsku politiku. Naime, Ministarstvo kulture u Prijedlogu plana normativnih aktivnosti za četvrto tromjesečje 2013. godine predvidjelo je reformu osnova medijskog zakonodavstva: Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o HRT-u i Zakona o HINI, a prijedlozi novih zakona ili izmjene postojećih trebali bi uslijediti iz pokušaja dogovora o medijskoj politici ili strategiji putem javne rasprave koja bi mogla potrajati do sredine sljedeće godine.
Andreja Žapčić