Umjesto diskursa propagande o EU zahtijevamo uravnoteženo oglašavanje, informiranje i debate

Vlada si je sama zadala jako ambiciozan cilj da u izuzetno kratkom vremenu provede referendumsku kampanju, no to je ne može amnestirati od odgovornosti za konačni rezultat, prvenstveno u odnosu na odaziv, informiranost građana i kvalitetu kampanje.

GONG je iznio preporuke za poboljšanje javne komunikacije o EU u zadanim okolnostima krajnje skučenog vremenskog perioda. Uz zahtjev Vladi, ključni zahtjevi odnose se na medije i to prvenstveno elektroničke, s najvećim utjecajem na informiranost i mnijenje građana i građanki. Vlada si je sama zadala jako ambiciozan cilj da u izuzetno kratkom vremenu provede referendumsku kampanju, no to je ne može amnestirati od odgovornosti za konačni rezultat, prvenstveno u odnosu na odaziv, informiranost građana i kvalitetu kampanje.

GONG je iznio preporuke za poboljšanje javne komunikacije o EU u zadanim okolnostima krajnje skučenog vremenskog perioda. Ključni zahtjevi odnose se na medije i to prvenstveno elektroničke, s najvećim utjecajem na informiranost i mnijenje građana i građanki:
– Sve uprave i marketinški odjeli trebaju osigurati jednake uvjete za medijsko oglašavanje u pogledu, cijene, termina i minutaže, kako Vladi tako i svima drugim akterima u kampanji za referendum o EU,
Hrvatska televizija treba hitno obnoviti emitiranje Euromagazina, kao vodeće specijalizirane emisije za pitanja Hrvatske u kontekstu EU,
– Svi informativni programi trebaju u udarnim terminima osigurati kvalitetno pripremljene debatne emisije, koje će osigurati iznošenje argumenata temeljenih na provjerenim informacijama.

GONG je ujedno uputio zahtjev Vladi da osigura sredstava za tiskanje i distribuciju dodatnih primjeraka brošure „Što Hrvatskoj donosi članstvo u EU“, kao adekvatno sadržajnog informativnog materijala, koji bi trebao poslužiti i kao podloga za medijske debate.

Preporuke iznesene na konferenciji za novinare u GONG-u, u četvrtak 5. siječnja 2012., temelje se na „Izvještaju o izvorištima i argumentima euroskepticizma u Hrvatskoj na pragu EU“, „Analizi teksta i diskursa propagandnih televizijskih spotova MVPEI-a 2011“ (koju možete preuzeti ovdje u .doc ili .pdf formatu), te najavama aktualne Vlade i dosadašnjeg djelovanja medija.

„Dosad se ulazak u EU propagirao kao garancija rješavanja svih problema bez da mi moramo išta sami raditi kad uđemo. Obećavao nam se ničim zarađen boljitak ili nam se pak prijetilo strahovima ostanka na nerazvijenom Balkanu ili povratkom u Jugoslaviju“, istaknuo je dr. sc. Zlatan Krajina s Fakulteta političkih znanosti, autor Analize teksta i diskursa 51 propagandnog televizijskog spota MVPEI-a prethodne Vlade, emitiranih krajem 2011. godine. „Analiza je pokazala da je bila riječ o diskursu propagande, a ne informiranja građana o prednostima i manama ulaska Hrvatske u EU“, rekao je Krajina, dodajući kako su „u spotovima sumnje građana u ulazak u EU prikazane kao tračevi neinformiranih ljudi, čiji euroskepticizam nije relevantan. Gledatelja se tretiralo kao emocijama vođenog, needuciranog potrošača, te su mu se nudile nade i ideje, umjesto potpunih informacija, o ‘ulasku’ u nadnacionalnu Uniju kao jedinom scenariju ‘izlaska’ iz hrvatske ‘nerazvijenosti’.“

Govoreći o posljedicama lošeg informiranja građana o prednostima i manama eventualnog ulaska u Uniju, Zlatan Krajina je istaknuo „slab odaziv na referendum, slabu političku participaciju građana, uz reproduciranje stava da država jedina i najbolje zna što je dobro za građane, bez rasprave, „što je sve neeuropsko ponašanje, i to uoči ulaska u Europsku uniju“.

„Eventualni ulazak u EU je od ogromnog značaja za Hrvatsku i šteta je što se o tome dosad tako loše razgovaralo“, dodao je Zlatan Krajina, koji preporuča da bi nova Vlada u predstojećoj kampanji trebala:
– osigurati ravnopravan dijalog temeljen na uvažavanju i poštovanju,
– osigurati uravnoteženu zastupljenost informacija o prednostima i manama ulaska u EU,
– jasno prezentirati što je sve ispregovarano za Hrvatsku jednako kao i onog što se nije uspjelo ispregovarati, nego se jednostavno moralo prihvatiti.

„Predlažemo da se u svim javnim raspravama puno veća pažnja obratiti na to kakva je to EU koju očekujemo u sljedećih 20 godina i kako će Hrvatska iskoristiti svoju budućnost u toj zajednici“, istaknula je članica Vijeća GONG-a Marina Škrabalo. U preliminarnom osvrtu na novu komunikacijsku strategiju Vlade, Marina Škrabalo je napomenula da postoje značajni pozitivni pomaci, ali istodobno su uočeni neki problemi. Pozitivno je što je prvi put euroskepticizam prihvaćen kao legitimna opcija na koju se Vlada ipak osvrće, što je vidljivo i kroz brošuru „Najveći negativni stavovi o EU i odgovori na njih“ gdje se na zabrinutosti odgovara argumentima, a ne samo općim deklaracijama i sloganima. Pozitivno je i da je Vlada najavila više različitih komunikacijskih materijala i kanala. Međutim, najkvalitetniji i najsadržajniji materijal – brošura „što Hrvatskoj donosi članstvo u EU“ – planirana je za distribuciju u samo 14.000 primjeraka, dok će letak u diskursu propagande prošle Vlade „Sve što ste htjeli znati o EU“ biti distribuiran kućanstvima u preko 2 milijuna kuna primjeraka.

Što se tiče kampanje pred nama, GONG se u svojim preporukama poziva se naKodeks dobre prakse o referendumima Venecijanske komisije prema kojem se preporuča balansirana prezentacija ne samo pogleda izvršne i zakonodavne vlasti ili osoba koje dijele njihov pogled, nego i suprotne strane. K tome, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin je u službenom odgovoru na upit T-portala naglasio da „DIP cijeni da tijekom promidžbe referenduma treba poštivati načelo na temelju kojeg se osobama koje podržavaju ali i osobama koje ne podržavaju udruživanje RH u EU omogućava ravnomjerna promidžba te slobodno izražavanje svojih stajališta.“

Na ovom temelju, kako je istaknula koordinatorica projekta EU IN FOrum Jelena Berković, GONG-ove preporuke odnose se na tri razine djelovanja medija:
– Što se tiče oglašavanja, na upravama i marketinškim odjelima medija je odgovornost da osiguraju jednake šanse svim akterima, a GONG će tražiti podatke o tome jesu li ti uvjeti uistinu osigurani – dakle, kvaliteta termina, te veličina cijena i popusta za oglašavanje kako prema Vladi tako prema onima koji se protive ulasku RH u EU.
– U odnosu na medijsko izvještavanje, na redakcijama je odgovornost i sada imaju priliku pokazati se zrelima, odgovornima i profesionalnima u informiranju i oblikovanju rasprave o pitanjima o kojima se odlučuje na ovom referendumu – za što ne postoje definirana pravila medijskog praćenja, za razliku od izbornih kampanja.
– U pogledu javnih rasprava, a s obzirom da se građani i građanke u Hrvatskoj najviše informiraju putem televizije, najveća je odgovornost na televizijama, prvenstveno na javnoj, da osiguraju kvalitetne termine i relevantne sugovornike za rasprave o temama koje su građanima zanimljive, važne i bitne. U tom bi se pogledu Hrvatska televizija trebala ugledati na Hrvatski radio.

Također, GONG-ove preporuke o pobošanju javne komunikacije o Hrvatskoj i Europskoj uniji možete preuzeti ovdje

Objavljeno: 5.1.2012.

Leave a Comment!