Videos

Potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová o borbi EU protiv dezinformacija

U sklopu Gongove međunarodne stručne konferencije "Europske perspektive: Utjecaj dezinformacija na zdravlje demokracije i digitalno okruženje", uvodnu je riječ imala Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za Vrijednosti i ...transparentnost, koja je putem video obraćanja otvorila konferenciju.

Poslušajte što je Věra Jourová imala za reći o dezinformacijama, digitalnim pravima, regulaciji velikih tehnoloških tvrtka te ratu u Ukrajini!

Konferencija se odvila u sklopu projekta “Pro-fact: Research, education, fact-check and debunk COVID-19 related disinformation narratives in Croatia”.[+] Pokaži više

Potpredsjednica Europske komisije Věra Jourová o borbi EU protiv dezinformacija

Kako medijska pismenost doprinosi suzbijanju dezinformacija vezanih uz COVID-19

Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj

European Perspectives: Impact of Disinformation on the Health of Democracy and Digital Environment

The international conference “European Perspectives: The Impact of Disinformation on the Health of Democracy and the Digital Environment”, will be held on May 19th from 9.30h to 13.00h, as part ...of the project “Pro-fact: Research, education, fact-check and debunk COVID-19 related disinformation narratives in Croatia”. Held in English, the conference aims to gather European experts on disinformation, media, media literacy, democracy and technology, in order to identify the European perspective and the potential solutions in facing the expansion of fake news in the digital sphere.

Although disinformation is not a new phenomenon, Europe has been facing an overwhelming amount of disinformation campaigns during the COVID-19 pandemic, which have affected the health and lives of countless citizens. Despite the dangers of disinformation, big tech companies are doing little to control and prevent them, leading to demands for the regulation of large digital platforms. During the panel “Regulating Big Tech as a Vaccine Against Disinformation”, which starts at 10:10, European experts will present their unique experiences and knowledge of successful European practices and methods of combating misinformation. Since digital platforms are spaces where disinformation narratives spread and enter the offline world, making them dangerous for the health and safety of both citizens and democracy, the experts will determine how to regulate them. The panelists will be Lauri Tierala, program director of the European Digital Media Observatory (EDMO), Dorota Głowacka, from the Panoptykon Foundation, Jan Penfrat, from the European Digital Rights Innitiative, and Marijana Grbeša, professor from the Faculty of Political Science in Zagreb, and a member of the Pro-fact team.

The health of a democracy is directly related to the health of the media ecosystem. However, growing financial and political pressure on the media, reduced citizen support for journalism, poor citizen media use, disinformation spreading on social media, and the emphasis on publishing speed, have endangered the media ecosystem across Europe, which can no longer play its key role of providing timely, correct and contextualized citizen informing in a democratic society. In the panel “How to Enhance Democracy by Strengthening the Media Ecosystem?”, which we open at 11:30h, the panelists will be Maja Sever, European Federation of Journalists and the Croatian Journalist Trade Union, Karina Stasiuk-Krajewska, from the University of Social Sciences and Humanities (SWPS) and CEDMO hub, Ieva Ivanauskaitė, DIGIRES and Delfi.lt, Ana Brakus, Faktograf and Pro-fact, Mato Brautović, University of Dubrovnik and Pro-fact, and Dražen Hoffmann, Gong and Pro-fact.

The conference will be opened by Vera Jourová, the Vice-President of the European Commission and the Commissioner for Values and Transparency (video message), Oriana Ivković Novokmet, the Executive director of Gong, as well as Nebojša Blanuša, Coordinator of research activities at the Pro-fact project.

The conference is held as part of the project 'Pro-fact: Research, education, fact-check and debunk COVID-19 related disinformation narratives in Croatia'. Through research, awareness raising, and capacity-building methods, the project comprehensively approaches the social, political, and health problem of spreading disinformation campaigns related to COVID-19, alongside partner organizations: Faculty of Political Science in Zagreb, The University of Dubrovnik, Faktograf.hr, the Faculty of Electrical Engineering and Computing, the Croatian Journalist Society and the Trade Union of Croatian Journalists.[+] Pokaži više

Istraživanje dezinformacijskog svemira: Predstavljanje prvih rezultata projekta “Pro-fact”

Konferencija Otvorenim podacima protiv dezinformacija (Open Data Day 2022)

Povodom Dana otvorenih podataka u petak, 4. ožujka 2022. u 10 sati Gong i grupa građanskih hakera Code for Croatia organizaraju iz prostora multimedijalnog centra Mama online konferenciju naziva: “Otvorenim ...podacima protiv infodemije”

Danas kada se sve teže probijamo kroz gomilu informacija, suočeni s pandemijom virusa o kojemu tek učimo, nepovjerljivi prema institucijama i zarobljeni u algoritmima društvenih mreža, shvaćamo kako se infodemija širi brže od zaraze, a njezine posljedice za društvo bi na kraju mogle biti i puno opasnije od COVID-a.

Znanstvenice i znanstvenici sa sveučilišta u Rijeci, Osijeku i Dubrovniku analizirali su kako se šire dezinformacije o COVID-u, tko su najutjecajniji dezinformatori, te kako su se mijenjali sentimenti tijekom različitih valova zaraze. Na panelu koji počinje u 10 sati predstavit će rezultate svojih istraživanja, govoriti o ulozi koju otvoreni podaci mogu imati u suzbijanju inofdemije i kako vodeći mediji i mediji specijalizirani za provjeru točnosti tvrdnji u javnom prostoru mogu doprinijeti suzbijanju dezinformacija.

Otvoreni podaci dokazano su korisni u suočavanju s izvanrednim situacijama, tomu smo ne tako davno svjedočili u slučaju serije potresa u Zagrebu, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Koliko su inače besplatni i dostupni za ponovnu uporabu prostorni podaci, ali i podaci o prirodi i okolišu u Hrvatskoj, razgovaramo na panelu pod naslovom Podaci samo za bogate. Novim izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama, a koje čekaju drugo čitanje u Saboru, Hrvatska bi trebala usvojiti odredbe EU Direktive o otvaranju podataka javnog sektora. Prostorne podatke, podatke o prirodi i okolišu kao i one o trgovačkim društvima Direktiva navodi kao prioritetne skupove podataka koji bi trebali biti besplatni i otvoreni svima za uporabu. Je li realno očekivati otvaranje besplatnog API pristupa ovim podacima za Hrvatsku, i u kojem roku, rasprava je koju otvaramo u 12 sati.

‘Tko vas plaća’ često je pitanje koje se lani često postavljalo civilnom društvu kao dio difamacijske kampanje o financiranju i radu udruga. Sudionice i sudionici zadnjeg panela, koji započinje u 13.30, će odgovoriti na ovo pitanje, kako bi se razbile postojeće difamacijske kampanje te sprječile buduće.[+] Pokaži više

Gospodari plina (Gas Masters)

Trailer Gospodari plina

Neovisnost neovisnih institucija: kako rade i mogu li sačuvati demokraciju?

Što donosi novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa?”

Medijska pismenost kroz generacije

Što donosi novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa?”

Mi odlučujemo: Neka se glas mladih čuje!

Otkrij svoje supermoći!

Dan Europe: Tako je lako razumjeti EU

Jesi li i ti jedna od njih - supermoćnih?

Kako državljani i državljanke EU mogu glasati na lokalnim izborima u Hrvatskoj?

Kako se (građanski) aktivirati?

Kako se financiraju organizacije civilnog društva?

Kako funkcionira civilno društvo?

ODD21: Kako su nas katastrofe digitalizirale i što dalje?

U petak, 5. ožujka, u okviru Dana otvorenih podataka, koji se organiziraju u suradnji Gonga i Code for Croatia, održat će se virtualna konferencija '𝗗𝗿𝘂𝘀̌𝘁𝘃𝗲𝗻𝗼 𝗸𝗼𝗿𝗶𝘀𝗻𝗲 𝗼𝘁𝘃𝗼𝗿𝗲𝗻𝗲 𝘁𝗲𝗵𝗻𝗼𝗹𝗼𝗴𝗶𝗷𝗲: 𝗞𝗮𝗸𝗼 𝘀𝘂 ...𝗻𝗮𝘀 𝗸𝗮𝘁𝗮𝘀𝘁𝗿𝗼𝗳𝗲 𝗱𝗶𝗴𝗶𝘁𝗮𝗹𝗶𝘇𝗶𝗿𝗮𝗹𝗲 𝗶 𝘀̌𝘁𝗼 𝗱𝗮𝗹𝗷𝗲?'.

Otvoreni podaci zahtijevaju otvorenu vlast. Oni nisu samo vrijedan ekonomski, nego i društveni resurs. Pokazalo se to najbolje u izvanrednim okolnostima koje su obilježile prošlu godinu. Najveći broj aplikacija nastalih kao reakcije na krizu, od Andrije za praćenje epidemije, do Potres2020, razvijen je zahvaljujući ustupanju podataka koje skupljaju institucije i ustanove. Međutim, pristup istim tim podacima javnosti je otežan ili potpuno onemogućen.

Europska Direktiva o otvaranju podataka javnog sektora, koju sve države članice trebaju preuzeti do srpnja ove godine, obvezuje tijela javne vlasti da svima omoguće pristup podacima koje prikupljaju u otvorenom formatu. Može li prenošenje Direktive u Zakon o pravu na pristup informacijama istovremeno biti iskorišteno i za ograničavanje pristupa podacima o poslovanju javnih poduzeća, ustanova i institucija, hoćemo li morati plaćati pristup otvorenim podacima - na ova i druga pitanja odgovarat će članovi i članice radne skupine za izradu nacrta prijedloga izmjena Zakona.

Otvoreni podaci javnog sektora vrijedan su resurs i za znanstvena istraživanja ali i konkretna digitalna rješenja poput aplikacije Potres2020 koja daje pregled potreba na potresom pogođenim područjima, ili Popravi.to za lakšu prijavu komunalnih problema. Koliko uspješnost ovih rješenja ovisi o suradljivosti tijela javne vlasti, što su druge moguće koristi otvorenih podataka i kako do podataka doći, pokušat će odgovoriti panel nazvan ‘Kako otvoreni podaci mogu pomoći zajednici’.[+] Pokaži više

Code for Croatia

Gong Istraživanje o institucionalnim izvorima ukorijenjenosti i percepcije korupcije u Hrvatskoj

Butelje vina mentorima na fakultetu, ‘ciglice’ kave medicinskim sestrama ili boce skupog žestokog pića doktorima - karakteristične su i svakodnevne scene u hrvatskim javnim institucija i nezaobilazni dio kulturnih obrazaca ...hrvatskog društva. Ili nas barem tako žele uvjeriti.

Takozvana sitna korupcija često se objašnjava tradicijom koju se iz hrvatskog društva ne može iskorijeniti. Ponekad se koristi i kao opravdanje postojanja puno ozbiljnijih, krupnijih i destruktivnijih koruptivnih praksi. Međutim, naše istraživanje polazi od pretpostavke da to ljudi čine ne jer žele, nego jer moraju.

Gongovo istraživanje o institucionalnim izvori ukorijenjenosti i percepcije korupcije u Hrvatskoj, koju provodi Dario Čepo, docent na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta u Zagrebu, osvjetljava ulogu slabosti postojećih institucija i djelovanja političke elite u poticanju disfunkcija tih institucija, kroz njihovo zarobljavanje, marginaliziranje ili (financijsko i kadrovsko) iscrpljivanje.

"Korupcija u Hrvatskoj, naša je polazna točka, nije produkt sebičnih interesa pojedinaca, kao ni socijalizacijskih obrazaca koji postoje u hrvatskom društvu. Korupcija se ne prenosi s koljena na koljeno.

Ona je produkt pretpostavki građana i građanki o tome kako funkcioniraju institucije i koja su očekivanja koja pojedinci zaposleni u tim institucijama stavljaju pred ljude ako žele da institucija obavi svoj posao na pravilan način. Ukratko, izvor korupcije leži u institucijama", pojašnjava Čepo.

Borba protiv korupcije ne može se svesti samo na individualnu odgovornost i okrivljavanje poneke trule jabuke za problem korupcije u Hrvatskoj.

Gong upozorava kako se fokus treba staviti na slabosti institucija i krhkost cjelokupne strukture. Točnije, aktivnosti političke elite koja te slabosti koristi, učvršćuje i dodatno širi, čime se cjelokupan demokratski okvir i dalje defektan i nedovršen. Ukratko, trula je cijela gajba u kojoj se jabuke nalaze. To vodi jačanju percepcije korupcije među hrvatskim građanima i građankama i slabljenjem povjerenja u institucije, a samim tim i legitimnosti poretka u cjelini. Nepovjerenje i nelegitimnost predstavljaju plodno tlo za jačanje antidemokratskih tendencija u širem društvu i pojavi demagoških, populističkih i autoritarnih stranaka, aktera i organizacija, koje mogu iskoristiti slab i koruptivan sustav kao odskočnu dasku za zauzimanje vlasti.[+] Pokaži više

Svaki narod ima onakvu vlast kakvu zaslužuje

Jesu li političari i političarke na vlasti stvarno ogledalo društva?

Kvaliteta demokracije ovisi o sudjelovanju građanki u izbornim procesima. Što više građanki sudjeluje na izborima i građanski se aktivira, demokracija se ...više osnažuje. Komunikacija mora biti dvosmjerna. Vlast treba čuti građanke i nakon izbora, a građani i građanke moraju imati mogućnost intervencije na političke odluke i procese u bilo kojem trenutku.

Demokracija nisu samo izbori - Sabor i Vlada. Politika je ono što živimo svaki dan. Imamo li adekvatan javni prijevoz, koliko košta kila kruha ili litra mlijeka, imamo li u kvartu park, parkiralište ili dostupan vrtić, je li naš grad odlučio uložiti naš novac u kazalište, nogometni stadion ili nešto treće, kolike poreze i prireze plaćamo, imamo li rodno osviještene politike i proračune, odlažemo li pravilno otpad i razmišljamo li zeleno i održivo, radimo li na sigurnim i inkluzivnim radnim mjestima, primamo li redovito plaću i je su li nam usluge javnog zdravstva dostupne - to je sve politika. I utječe na nas na svim razinama.
Politika nisu samo predizborni skupovi i sučeljavanja uoči glasanja. Politika smo i ti i ja. Na izborima koristimo svoje pravo da se čuje naš glas. Biramo one predstavnike i predstavnice koje će brinuti o našim interesima, ali i dobrobiti društva u cjelini.

Kao odgovorne i samosvjesne građanke se aktiviramo i doprinosimo društvu koliko možemo - prosvjedujući protiv politika koje su nam neprihvatljive, pojava u društvu koje smatramo opasnim. Prosvjedujemo i za pozitivne društvene promjene, ustajemo glasno zagovarajući uvođenje adekvatnog građanskog odgoja, prava na pristup informacijama, prava na izbor…

Stoga, angažiraj se u svojoj sredini, uključi se u rad mjesne zajednice, osnuj lokalnu inicijativu, poveži se s istomišljenicima, radite zajedno na promjenama. Rad na sebi za dobrobit svoje zajednice. Tvoje djelovanje u zajednici u kojoj živiš je je političko djelovanje.[+] Pokaži više