Građanski odgoj i obrazovanje mora biti obavezni predmet u školama, a Politika i gospodarstvo ne smije biti “izbačena” iz programa strukovnih škola, zaključeno je na osmoj godišnjoj konferenciji GOOD inicijative, koju su ove godine organizirali Gong, Centar za mirovne studije i Forum za slobodu odgoja.
Sudionici i sudionice GOOD konferencije složili su se kako uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao obaveznog predmeta neće biti moguće bez političke volje i podrške vladajućih.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter smatra kako Građanski odgoj i obrazovanje, odnosno obrazovanje o demokraciji i nediskriminaciji, treba biti kontinuirani dio obrazovnog sustava, jer to je pitanje “znanja, ali i vrijednosti i odgoja”.
“Iz pritužbi koje zaprimam kao Pravobraniteljica od strane građana, mogu vidjeti da građani ne znaju kome se obratiti kada imaju problem, koje su im mogućnosti, kakva prava imaju i kako ih ostvariti. To je pitanje i ljudskih prava i vladavine prava i borbe protiv diskriminacije”, naglasila je.
Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba, Danijela Dolenec, kazala je kako njezina stranka Možemo zagovara Građanski odgoj i obrazovanje kao obavezan obrazovni predmet i smatra to nužnim dijelom šire društvene promjene koja je potrebna da bi se mogli zvati zrelom demokracijom.
“Posebno u super izbornoj godini osvještavamo različite dimenzije ovog problema. Javna sfera i medijsko posredovanje politike danas pojačava sve ono polarizirajuće i negativno. Kurikulum nije u nadležnosti grada, trudimo se oblikovati škole onako kako mislimo da bi trebale izgledati. No, bez čvrstog dijaloga s državnim institucijama ti napori nisu sistemski i održivi jer nerijetko ovise i o entuzijazmu udruga i nastavnica koji provode taj predmet”, izjavila je Dolenec.
Međutim, dok se GOOD inicijativa zalaže za uvođenje Građanskog odgoja duže od desetljeća, ove godine je najavljena reforma strukovnog obrazovanja prema kojoj bi nastava Politike i gospodarstva trebala biti smanjena ili “izbačena” iz nastave određenih škola.
"Prema prijedlogu reforme strukovnog obrazovanja, Politika i gospodarstvo postaje obvezan modul samo za pomoćna trogodišnja zanimanja. Reformom je zamišljeno da budući pomoćni kuhari ili pomoćni krojači, kao i druga pomoćna zanimanja, imaju obvezni predmetni kurikul/modul, dok je za većinu strukovnih zanimanja Politika i gospodarstvo definiran kao modul koji može biti obvezni, izborni ili fakultativni. Koji od ovih oblika će biti ponuđen učenicima pojedine škole - ovisit će o odluci ravnatelja", kazala je Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga i dodala kako smatramo izuzetno opasnim izbacivanje ovog predmeta iz nastave jer će takva odluka imati dalekosežne posljedice u vidu srozavanja ionako krhke demokratske političke kulture.
Profesorica Politike i gospodarstva Ana Šutalo Barić smatra da je porazno to što država ne prepoznaje političku pismenosti kao sadržaj koji je važan za učenike strukovnih škola, a oni čine 70 posto hrvatskih srednjoškolaca.
Docentica Monika Pažur s Učiteljskog fakulteta predstavila je iskustva drugih zemalja, uz Hrvatsku, u formalnom i neformalnom provođenju građanskog odgoja i obrazovanja u školama, kao i praćenjem provedbe i ishoda takvih vrsta obrazovanja na lokalnoj razini. “Lokalni modeli su jako uspješni, djeca koja sudjeluju su zadovoljna, ishodi su odlični, a nastavnice koje predaju takav sadržaj poručuju da se taj predmet mora uvesti kao obavezan, da ga je nužno podignuti na nacionalnu razinu”, poručila je Pažur.
“Čak tri četvrtine učenika i učenica još uvijek vjeruje da je demokracija najbolji oblik vladavine. Međutim, samo jedna trećina misli da izabrani političari brinu o interesima mladih i birača općenito, što se onda prelijeva u nepovjerenje prema institucijama. Učenici su nezainteresirani za društvene i političke teme, što i ne čudi obzirom koliko mogu slušati o njima u nastavi. U Hrvatskoj samo 48 posto učenika i učenica izražava namjeru za sudjelovanjem na izborima kada to budu mogli”, pojašnjava politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja, koji je predstavio rezultate Međunarodnog istraživanja građanskoga odgoja i obrazovanja, koje je analiziralo učenička znanja, razumijevanje pojmova i tema vezanih uz građanski odgoj i obrazovanje.
Mario Bajkuša iz Foruma za slobodu odgoja analizirao je političke programe stranaka za parlamentarne izbore 2024. “Izborni programi slijede politike stranaka, tako se iz programa SDP-a, Možemo može iščitati da se zalažu za uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja, dok HNS spominje da se zalaže za razvoj građanskih kompetencija”, kazao je.
Lana Jurman iz Centra za mirovne studije predstavila je koncept globalnog obrazovanja. “Globalno obrazovanje je globalna dimenzija građanskog obrazovanja, osnovna premisa je da djeca od malih nogu mogu razumjeti i kritički analizirati neke procese koji su globalni, ali se reflektiraju na lokalnu klimu. Utemeljeno je u vrijednostima - demokraciji i ljudskim pravima”, istaknula je.
