Sadržaj koji je generiran umjetnom inteligencijom, bilo da je tekst, fotografija, audio ili video zapis koji se koristi za prenošenje dezinformacija, predstavlja ozbiljan rizik uoči izbora za Europski parlament (EP).
Ovaj sadržaj, objašnjavaju stručnjaci iz Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), može se koristiti za diskreditiranje političara i drugih javnih osoba, širenje dezinformacijskih narativa i općenito može ugroziti integritet izbora i temelje demokracije.
EU parlament je u ožujku usvojio Zakon o umjetnoj inteligenciji, ali taj propis se još ne primjenjuje. Uz to, mnoga pitanja u vezi primjene su i dalje otvorena, što, prema mišljenju Gonga i drugih europskih organizacija civilnog društva, ostavlja prostor za ugrozu građanskih prava i sloboda. I drugi propisi EU poput Akta o digitalnim uslugama i Akta o digitalnim tržištima, mogu potencijalno igrati ulogu u sprečavanju širenja dezinformacija, ali cjelokupno zakonodavstvo, smatra EDMO, na ovom području relativno je novo i neispitano.
U njihovoj analizi, koja je rađena uoči EU izbora, izdvojeni su tipovi sadržaja koji se mogu kreirati pomoću umjetne inteligencije i nositi različiti rizik:
Fotografije služe kako bi se potaknuli različiti dezinformacijski narativi o namještenim izborima, krivotvorenim glasačkim listićima, ilegalnim migrantima koji sudjeluju na izborima ili o političkim figurama koje čine stvari koje nikada nisu učinili. S obzirom na njihovu trenutnu kvalitetu smatra se da predstavljaju srednji rizik za dezinformiranje birača.
Primjer ovog dezinformacijskog sadržaja je fotografija traktora i bala slame ispred Eiffelovog tornja u Parizu namijenjena uveličavanju razmjera prosvjeda traktorista ili fotografija beskućnice s djecom širena kako bi potaknula neprijateljstvo prema migrantima u kontekstu stambene krize u Irskoj.
Videozapisi generirani umjetnom inteligencijom potencijalno su štetni, posebno oni gdje je video stvaran, a audio izmijenjen uz pomoć AI. Primjer takvog sadržaja je izmijenjeni videozapis France24 u kojem novinar govori da francuski predsjednik Emmanuel Macron bio prisiljen otkazati svoj posjet Ukrajini zbog straha od pokušaja atentata. Smatra se da je opovrgavanje ovakvog sadržaja za sad relativno lako jer često pruža više elemenata stručnjacima, ali i prosječnim korisnicima i tako omogućavaju otkrivanje umjetnog podrijetla. Također postojanje izvornog videozapisa s drugačijim audiom obično se može lako provjeriti. Ipak, ovakav sadržaj potencijalno bi mogao prevariti građane prije nego što glasaju.
Audiozapisi trenutno izazivaju najveću zabrinutost jer ne sadrže vizualni element koji često pruža ključne tragove za neposredno prepoznavanje njegovog umjetnog podrijetla. Čak i alati za otkrivanje umjetne inteligencije često ne uspijevaju razotkriti lažne audiozapise. Primjer ovog problematičnog sadržaja dogodio se u Slovačkoj gdje je samo dva dana prije parlamentarnih izbora u rujnu 2023., tisuće korisnika društvenih mreža dijelilo sumnjivu audio snimku, koja se predstavljala kao razgovor između Michala Šimečke, predsjednika Progresívne Slovakia (PS) i novinarke Monike Tódove, u kojem su navodno raspravljali kako manipulirati izborima u korist PS-a, uključujući kupnju glasova iz romske zajednice.
Tekstovi generirani umjetnom inteligencijom trenutno predstavljaju relativno nizak rizik, ali važno je brzo i učinkovito reagirati kako bi se zaustavila bilo koja ciljana dezinformacija usmjerena na iskorištavanje potencijalno ogromne količine dezinformacija koje se mogu stvoriti na ovaj način.
Iako će se ovi sadržaji neminovno širiti u zemljama EU pred ove izbore, prva i najvažnija linija obrane od dezinformacijskog sadržaja kreiranog umjetnom inteligencijom je svijest građanki i vještine medijske pismenosti.
Stručnjaci za razotkrivanje dezinformacija savjetuju biračima da oprezno zaključuju o sadržaju koji prenosi snažnu emocionalnu poruku, a koji nije objavljen putem tradicionalnih medija. Također, savjetuje se promatranje potencijalno sumnjivih detalja u sadržaju ii čekanje dodatne potvrde prije dijeljenja.
I najvažniji savjet za smanjenje širenja dezinformacija - njegujte zdravi skepticizam, pitajte se je li istina ovo što sam pročitala, zašto je i kako stiglo do mene, tko to plasira i s kojim ciljem.
