Tko s kim može, tko s kim hoće, tko s kim neće, tko s kim ne može – pitanja su koja se od izbora sve više roje i eksponencijalno rastu u pokušaju rješavanja kvadrature kruga buduće parlamentarne većine. Budu li se svi striktno i principijelno držali onoga što su govorili u kampanji, ali i sve protekle četiri godine, onda će vrlo teško bilo koja opcija čisto i pošteno dobaciti do 76 ruku, pa ćemo umjesto festivala demokracije imati festival žetončića i preletača.
U oba vodeća tabora nema opuštenih, samo nervoza i znoj u utrci do magičnog broja 76. Jedini koji se mogu smatrati dobitnicima izbora - Domovinski pokret i Možemo! - čekaju epilog nešto opuštenije, iako su u bezbrojnim kombinacijama koje kolaju eterom i oni dio rješenja.
Andrej Plenković i koalicija koju predvodi, relativni su pobjednik izbora i u nešto malo komotnijoj poziciji, barem što se matematike tiče, jer on u svoj postizborni šator treba dovući 15 zastupnika, dok, s druge strane, Rijeke pravde na čelu s Peđom Grbinom, i u pozadini Zoranom Milanovićem, za taj pothvat trebaju više nego dvostruko izabranih poslanika, 34.
Plenkovićeva dilema - ili manjine ili DP
Izborni rezultati pokazuju da se kao kingmaker nameće Domovinski pokret sa svojih 14 mandata, uz ultimativni zahtjev da postizborna suradnja u bilo kojem obliku ne dolazi u obzir sa SDSS-om, vjernim Plenkovićevim partnerom, i Možemo!.
Za Plenkovića tu sad kreće nezgodna situacija, jer bi se morao riješiti lojalnih osmogodišnjih partnera, a svakako želi ostaviti dojam uključive, tolerantne, široke vlade kojoj su manjine važne, a nije nebitno niti kako bi se na to gledalo u Bruxellesu. Usto, čelnik SDSS-a Milorad Pupovac poručio je da je osam manjinaca dogovorilo da idu u bloku, zajedno, jedinstveno i da neće dopustiti da ih se cijepa i razbija.
Drugi problem za dosadašnjeg premijera je duga i loša povijest odnosa s DP-ovcima, mahom bivšim HDZ-ovcima, koji nisu birali riječi u međusobnom vrijeđanju i ocrnjivanju, a sada bi trebali sjesti i dogovoriti buduću funkcionalnu i održivu vlast. I dok niti DP-ovci nisu načisto trebaju li ulaziti u vlast s HDZ-om, na stolu, točnije, ispod stola je i opcija razbijanja DP-ovaca, jer je dio njih, navodno struja predvođena potpredsjednikom stranke Mariom Radićem, koji je šef stranke iz sjene, spreman na takav politički aranžman.
Kaznena prijava protiv premijera
A povijest nam je pokazala umješnost HDZ-a u razbijanju stranaka i prikupljanju žetončića. Dario Zurovec iz Fokusa već se praktički sam nudi, poručujući da su mu svi prihvatljivi, i lijevo i desno, s tim da je HDZ trenutačno vjerojatno u poziciji da može dati primamljiviju ponudu.
Politika nije balet, prljava je to disciplina, pa tako, iako je DP prije samo nešto više od mjesec dana podignuo kaznenu prijavu protiv Plenkovića zbog omogućavanja ilegalnim migrantima nezakonit prelazak granice, sada obje strane iskazuju spremnost sjedanja za stol i pregovaranja s ciljem dogovora o zajedničkoj vladi.
Prije dva mjeseca predsjednika DP-a Ivan Penava pozvao je "sve stranke koje uistinu žele smijeniti korumpiranu, klijentelističku vladu Andreja Plenkovića da zajedno ustanu protiv ovog zla koje vlada Hrvatskom", tražeći da se zajednički usprotive kriminalnoj organizaciji kojoj je Plenković na čelu. Stipo Mlinarić, pak, isto nekako u to vrijeme, izjavljivao je da "sada nije stranka talac jednog čovjeka, nego je cijela država talac jednog lopova i najvećeg neprijatelja hrvatskog naroda – Plenkovića".
Dovodio ih u vezu s terorističkim napadom
S druge strane, objavljena je audiosnimka s internog HDZ-ovog sastanka na kojem Plenković tumači svojim lokalnim dužnosnicima da su u DP-u "kvarni i zli ljudi s kojima neće imati posla jer su prije rušili Kolindu, a sada će rušiti i njih". Plenković je DP dovodio u vezu i s terorističkim napadom Danijela Bezuka na Banske dvore, zazivajući sanitarni kordon prema toj stranci.
"To je društvo koje se meni ne sviđa i s kojim ja ne želim biti. To je društvo koje ja ne vidim kao budućnost Hrvatske", kazivao je tada Plenković o DP-u, uz napomenu da je riječ o ljudima koji žele isključivost, podjelu, agresiju i mržnju koje za posljedice imaju čak i terorističke napade.
Tome nasuprot, mnogi će istaknuti SDP-ovci neslužbeno izraziti uvjerenje da su HDZ i DP već dogovorili vladu, ali javno i službeno još ne bacaju koplje u trnje, pa na dnevnoj razini izbacuju razna rješenja poput manjinske Vlade SDP-a, koje bi iz Sabora podržale sve lijeve i desne stranke oštro suprotstavljene SDP-u.
Najnovija opcija je konstituiranje Sabora i bez Vlade, donošenje ključnih odluka i zakona poput smjene Ivana Turudića s čela DORH-a, ukidanje "Lex AP-a", novog izbornog zakona i još nekoliko krucijalnih nakon čega bi se ponovno išlo na izbore. No, neizvjesno je bi li svi pristali na takvo rješenje. Čak je i Krešo Beljak, čelnik HSS-a, smjestio tu opciju u zonu znanstvene fantastike.
Milanovićeve poruke i fijasko
SDP je previše vrludao oko predizbornog saveza, previše je dao partnerima koji samostalno ne bi mogli ući u Sabor, a zanemarivao teren od kojeg je očekivao da mu iznese kampanju. Potpuno nepotrebno i promašeno bilo je i uvođenje Zorana Milanovića u kampanju za parlamentarne izbore. Stratezi koalicije okupljene oko kilavog SDP-a očito su očekivali da će se Milanovićeva popularnost preliti na izborni ishod i osigurati im značajno bolji rezultat, međutim, nije došlo praktički ni do kakvog pomaka u odnosu na rezultate prošlih izbora.
Euforija i oduševljenje nakon objave da će biti mandatar, ispuhala se za dva, tri dana i taj je manevar SDP-ovoj koaliciji osigurao samo jedan mandat više nego na izborima 2020. godine kada je SDP-ov savez predvodio Davor Bernardić koji je u javnosti kotirao kao mjerna jedinica za politički antitalent i nesposobnost.
Mesija i spasitelj, kakvim se prikazivao Zoran Milanović, za Rijeke pravde zapravo je ostvario fijasko unatoč neustavnom sudjelovanju u kampanji od kojeg nije odustajao, bez podnošenja ostavke, očito uvjeren da će mu donijeti potrebnu prevagu. Milanovićeve poruke Ustavnom sudu da mu "mogu puvat" i slične, sve jedna gora od druge, sigurno nisu dale pozitivan doprinos izbornom procesu i demokraciji.
Lažnu pozu izlaska iz zone komfora koju je proklamirao najavljujući svoj pohod na Banske dvore, pri čemu se ziheraški zadržao na lagodnoj poziciji na Pantovčaku, birači su očito prozreli i nisu obilno honorirali. A na Iblerovu trgu, još u izbornoj noći, od nekoliko članova Predsjedništva SDP-a mogle su se čuti razočarane ocjene da je riječ o lošem rezultatu, daleko ispod očekivanja.
Naknadna pamet Ustavnog suda
Ako je, pak, Milanovićev avatar u SDP-ovoj kampanji trebao poslužiti da stranka na izborima ne doživi totalni potop, onda je to pitanje koje zahtijeva snažnu introspekciju na Ibleru i suočavanje s vlastitim kapacitetima i potencijalima, koji u ovom trenutku nisu na svojim blistavim vrhuncima.
Druga vrsta problema je naknadna pamet Ustavnog suda koji je donio nemušto "priopćenje i upozorenje" da Milanović sada više, čak i ako podnese ostavku i skupi 76 zastupnika iza sebe, ne može biti niti mandatar niti premijer, iako u tom slučaju više ne bi bio predsjednik Republike Hrvatske nego "obični" građanin kojemu Ustav jamči aktivno i pasivno biračko pravo. Premda je sam mogao prevenirati potencijalne komplikacije, ulazeći u kampanju čestito i moralno, nakon prethodnog podnošenja ostavke na dužnost PRH-a.
Kako god završili međustranački pregovori o sastavljanju buduće Vlade, izborni rezultati su takvi da će oni biti vođeni pod poznatim sloganom iz Papićeva "Života sa stricem" – "svatko sa svakim, nitko s nikim više od dva puta u toku večeri". I neminovno će nečiji birači, nakon takve igranke, ostati s osjećajem razočaranosti, izdaje, prevare i ogorčenosti.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović bavi se političkim novinarstvom od početka 1990-ih. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni. Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
