Zbog čega je medijska pismenost važna za građane i novinare, posebice u izbornoj godini, kako kritički evaluirati informacije s kojima se susretnemo na digitalnim platformama te na koje načine prepoznati da gledamo tekst i fotografije nastale putem AI alata, bile su teme Gongove dvodnevne radionice za studente komunikologije Sveučilišta u Dubrovniku “Dezinformacije i novinarstvo” te jednodnevne radionice za građanke “Navigiranje morem informacija: Medijska pismenost 21. stoljeća”, koje su od 19. ožujka do 21. ožujka 2024. godine izveli Milica Bogdanović i Matej Mikašinović-Komšo.
Novinarstvo: gdje se nalazi i gdje ide?
Kroz četiri susreta radionice smo studentima i studenticama komunikologije približili situaciju u kojoj se novinarstvo trenutačno nalazi, izazove i prijetnje s kojima se suočava, ali i budućnost koju AI tehnologija nagovješćuje za novinarstvo. U takvim je okolnostima novinarstvo kao profesija ugroženo od gubitkom vjerodostojnosti i povjerenja u očima javnosti, pretjeranim oslanjanjem na metriku i podatke, rastućim pritiskom oglašivača, utjecajem politike, padom profesionalnih standarda i rastom kognitivnog opterećenja publike.
Unatoč tome, posebno smo istaknuli činjenicu što je novinarstvo i dalje ključan akter u pogledu zalaganja za javni interes, a ono što ga razlikuje od svih ostalih aktera, pa tako i AI tehnologije, jest sposobnost pružanja značenja i konteksta kakofoniji informacija s kojima se kao građani i građanke svakodnevno suočavamo.
Stoga smo, osim upoznavanja studentica s ovim prijetnjama, također proveli niz praktičnih vježbi i zadataka, kroz koje se studentima potaknulo da razmišljaju kako koristiti postojeće vještine, znanja i tehnologije, pa tako i AI tehnologiju, za suočavanje sa spomenutim izazovima te održavanje kvalitetnog i odgovornog novinarstva.
Važnost medijske pismenosti za građane i građanke
Pritom važnost medijske pismenosti u jeku digitalnih promjena novinarstva ne zaobilazi građane i građanke, zbog čega smo kroz tri sesije dubrovačkim građankama pružili znanja, vještine i alate za kritičku evaluaciju informacija, efikasnijeg navigiranja digitalnim platformama, sposobnosti donošenja odgovornijih odluka vezanih za sadržaj s kojim stupe u kontakt te otpornost prema neprovjerenim informacijama.
Pritom smo te vještine i alate praktično primijenili putem interaktivne sesije, u kojoj su sudionice raspravljale, na temelju primjera, koji faktori fotografije nastale putem umjetne inteligencije čine uočljivima, naspram stvarnih fotografija. U zadnjoj su interaktivnoj sesiji sudionice prolazile kroz četiri istinita slučaja iz prošlih izbora, u kojima je došlo do nedopustive sprege politike i medija, kako bi uvidjeli načine na koje bi vještine medijske pismenosti omogućile prepoznavanje situacija narušavanja izbornog integriteta.
Nastavak radionica medijske pismenosti
Iako su radionice za studente i građane u Dubrovniku završile, Gong planira održati još nekoliko radionica za ove skupine u Osijeku i Zagrebu, a sve s ciljem osnaživanja kompetencija medijske pismenosti svih građana i građanki. Očekujte uskoro više informacija o njima!
Adria Digital Media Observatory (ADMO) je multidisciplinarni centar za provjeru točnosti i istraživanje dezinformacijskih narativa u digitalnom okruženju, promoviranje i edukaciju o medijskoj i digitalnoj pismenosti - kako građana i građanki, tako i novinara i novinarki, kao i sudjelovanje u zagovaranju i implementiranju javnih politika od EU do nacionalne razine.
Hrvatsko-slovenski hub smješten je na Sveučilištu u Dubrovniku (UNIDU), dok u njegovom radu sudjeluju: Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), Filozofski fakultet u Zagrebu (FFZG), Gong, N1 Televizija, Agence France Presse (AFP), Oštro i XWiki.
