Ako Vijeće Europe usvoji Okvirnu konvencija o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladini prava, zemlje potpisnice će biti obvezne osigurati da aktivnosti unutar sustava umjetne inteligencije budu usklađene s obvezama zaštite ljudskih prava, kako to propisuju međunarodni standardi i nacionalno zakonodavstvo.
Dok Europska unija priprema Zakona o umjetnoj inteligenciji, Vijeće Europe je sredinom prosinca 2023. objavilo Okvirnu konvencija o umjetnoj inteligenciji, ljudskim pravima, demokraciji i vladini prava, čije usvajanje se očekuje tijekom 2024.
S obzirom na to da je Vijeće Europe posebna međunarodna organizacija odgovorna za postavljanje standarda u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u 46 država, ovim dokumentom bi se mogla urediti pitanja koja se tiču umjetne inteligencije i izvan EU. Prema izvještaju Euroactiva pregovarači i potencijalne strane u pravnom instrumentu, osim članica Vijeća, uključuju i zemlje poput Argentine, Izraela, Japana, Meksika, Perua, Sjedinjenih Američkih Država i Urugvaja.
Nacrt ovog obvezujućeg međunarodnog ugovora, koji je prvi takve vrste o umjetnoj inteligenciji, predviđa da države moraju uspostaviti odgovarajuće zakonodavne, upravne ili druge mjere kako bi provodile odredbe ovog propisa.
Te mjere će biti postupno prilagođene i diferencirane prema potrebi, uzimajući u obzir ozbiljnost i vjerojatnost pojave nepovoljnih utjecaja na ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava tijekom životnog ciklusa sustava umjetne inteligencije. To može uključivati specifične ili horizontalne mjere koje se primjenjuju neovisno o vrsti korištene tehnologije. Da bi se osigurala učinkovita provedba, ovaj Ugovor predviđa i mehanizam praćenja.
Osim zaštite ljudskih prava, opća obaveza prema ovoj Konvenciji je i zaštita integriteta demokratskog procesa, prije svega izbora, i poštivanje ljudskih prava. Prema ovom dokumentu, potpisnice se obvezuju donijeti mjere i osigurati da sustavi umjetne inteligencije ne podrivaju integritet, neovisnost, učinkovitost demokratskih institucija i procesa te sudjelovanje u demokratskim procesima.
Konvencija sadrži i načela koja se odnose na aktivnosti sustava umjetne inteligencije. Ta načela uključuju osiguravanje mjera za poštivanje ljudskog dostojanstva i individualne autonomije, transparentnosti i nadzora, odgovornosti, jednakosti i nediskriminacije, zaštite privatnosti i osobnih podataka, očuvanja zdravlja i okoliša, jačanja povjerenja te poticanje sigurne inovacije uz poštivanje ljudskih prava.
Konvencija, između ostalog, predviđa i proceduralne zaštite u slučaju kršenja prava garantiranih međunarodnim propisima i domaćim zakonima u aktivnostima umjetne inteligencije. Također, u dijelu primjene Konvencije predloženo je da potpisnice vode računa o pravima osoba s invaliditetom i pravima zviždača, potiču javnu raspravu o relevantnim društvenim, ekonomskim, pravnim, etičkim i ekološkim implikacijama, te promiču adekvatnu digitalnu pismenost i digitalne vještine za sve segmente stanovništva.
Međutim, područje primjene Konvencije izazvalo brojne reakcije. SAD zagovara izuzeće tvrtki, dok se Europska komisija priprema odbiti takav pokušaj, istodobno podržavajući što je moguće veće usklađivanje ovog međunarodnog ugovora sa Zakonom o umjetnoj inteligenciji EU-a. Komisija smatra da bi prihvaćanje takvog izuzeća poslalo pogrešnu političku poruku, sugerirajući da ljudska prava u privatnom sektoru ne zaslužuju istu razinu zaštite.
Gong u suradnji s europskim organizacijama civilnog društva kontinuirano prati donošenje regulativa u području umjetne inteligencije. Regulativa u ovom području mora osiguravati zaštitu ljudskih prava i vladavine prava te sprječavati zloupotrebe umjetne inteligencije.
