Iako su velike tehnološke kompanije poput Google, Meta, Microsoft i TikToka još 2022. godine potpisale Kodeks dobre prakse za suzbijanje dezinformacija, većina platformi ne primjenjuje mjere na koje su se obvezale. Neke od njih čak krivo predstavljaju svoje politike u izvješćima kako bi izgledalo kao da ispunjavaju svoje obaveze.
To je pokazala analiza Europske mreže organizacija za provjeru činjenica (EFCSN) koja okuplja više od 50 nezavisnih organizacija koje se bore protiv dezinformacija u Europi. Analiza se oslanja na podatke iz posljednjih polugodišnjih izvještaja koje su velike tech kompanije priložile prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA) i Kodeksu dobrih praksi, uz dodatne uvide fact-checkera.
Pitanje kako velike tehnološke platforme doprinose borbi protiv dezinformacija i jesu li građanke izložene dezinformacijskim narativima u digitalnoj sferi izuzetno je važno, posebno u godini održavanja europskih izbora.
EFCN je analizirao provedbu Kodeksa na YouTubeu, Googleu, Facebooku, Instagramu, TikToku, WhatsAppu, Bingu i Linkedinu, kao i na drugim platformama koje nisu potpisnice Kodeksa, ali su veoma relevantne u području dezinformacija u online prostoru - X/Twitter i Telegramu. EFCN u izvješću pojašnjava da su gotovo sve označene kao vrlo velike online platforme ili tražilice i stoga imaju pojačane obveze prema Zakonu o digitalnim uslugama EU-a.
U izvješću EFCN se kao primjeri, između ostalog, navode YouTube koji izvješćuje o partnerstvima s "organizacijama za provjeru činjenica sa sjedištem u EU" u zemljama poput Mjanmara ili Indonezije, TikTok koji ne radi s lokalnim organizacijama za provjeru činjenica u 19 od 27 zemalja EU, a u nekim zemljama koje “pokrivaju” pregledali su manje od 15 videa za oko šest mjeseci, te Instagram koji pokazuje znatno manje oznaka za provjeru činjenica nego Facebook i slično.
EFCN izvještaj Meta opisuje do sada najstrukturniji, transparentniji i učinkovitiji program provjere činjenica koji je velika platforma primijenila, u kojem sudjeluje mnogo europskih organizacija za provjeru činjenica. Ipak, navode da Meta treba učiniti svoj program znatno transparentnijim i omogućiti neovisnu procjenu njegove učinkovitosti.
Važan segment ove analize su platforme koje nisu pristupile Kodeksu, ali i dalje igraju važnu ulogu u širenju dezinformacija u velikim razmjerima. EFCSN navodi da je X/Twitter najlošije ocijenjen u anketi provjeritelja činjenica, jer nijedna organizacija za provjeru činjenica u Europi ne smatra da ta tvrtka ozbiljno shvaća dezinformacije. Ova organizacija, također, poziva na učinkovitu provedbu DSA na Telegramu, budući da su njegovi otvoreni javni kanali ključni za provođenje kampanja dezinformacija.
Europska komisija je nedavno pokrenula prvi formalni postupak prema Zakonu o digitalnim uslugama kako bi procijenila je li X prekršio ovaj propis. Također, Komisija je službeno uputila zahtjeve i traži od 17 vrlo velikih online platformi i tražilica (AliExpress, Amazon Store, AppStore, Bing, Booking.com, Facebook, Google Search, Google Play, Google Maps, Google Shopping, Instagram, LinkedIn, Pinterest, Snapchat, TikTok, YouTube i Zalando) da pruže više informacija o mjerama koje su poduzele kako bi ispunile svoje obveze prema DSA-u.
Ojačani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022. još uvijek je samoregulatorni mehanizam, ali velike tehnološke tvrtke su ga dobrovoljno prihvatile i od njih se očekuje i da ga se pridržavaju.
Kodeks sadržava 44 obveze i 128 posebnih mjera u različitim područjima, poput demonetizacije - smanjenje financijskih poticaja za prenositelje dezinformacija, transparentnost političkog oglašavanja, osiguravanje kvaliteta usluga, osnaživanje korisnika, istraživača, zajednica za provjeru činjenica, ojačani okvir za praćenje, Centar za transparentnost i radnu skupinu itd.
Ovaj dokument je osmišljen kako bi postao Kodeks ponašanja prema Zakonu o digitalnim uslugama koji je, kao sveobuhvata regulacija online platformi na području EU, stupio na snagu u studenom 2022.
Unatoč tome što je najavljen kao revolucionaran korak za stvaranje pouzdanijeg i transparentnijeg digitalnog okruženje u EU je idejno trebao prisiliti tehnološke divove na transparentnost i otvorenost njegovog rada prema javnosti, to se zasada nije dogodilo.
Iako su velike platforme i tražilice objavile prva izvješća o svom radu krajem 2023. da bi zadovoljile zahtjeve DSA, tech kompanije su objavile samo ono što žele prikazati javnosti i nisu dozvolile pristup svojim podacima. Gong će nastaviti surađivati s europskim mrežama organizacijama na ovu temu i pratiti primjenu DSA kako bi se osigurala digitalna prava svih korisnika i korisnica u EU.
