Sudac-izvjestitelj u postupku ocjene ustavnosti novog Zakona o izbornim jedinicama je Mario Jelušić, doznaje se iz medija. Riječ je o sucu koji je dva puta propustio priliku da Ustavni sud na vrijeme osigura jednakost biračkog prava.
Podsjećamo da su informacije o sucima-izvjestiteljima tajne, te da Gong mora prolaziti dugotrajne procedure kako bi doznao tko su bili suci-izvjestitelji u davno završenim predmetima. No zbog velikog interesa javnosti kome su dodijeljeni važni predmeti poput ovog, jasno je da rad Ustavnog suda mora biti transparentniji.
Još i prije stupanja na snagu novog Zakona, oporba je najavila da će podnijeti zahtjev o ocjeni ustavnosti zakona smatrajući među ostalim sporno da je temelj za definiranje granica izbornih jedinica Registar birača koji sadrži oko pola milijuna birača više nego što je po posljednjem popisu stanovništva punoljetnih osoba.
U članku 96. Poslovnika Ustavnog suda stoji da nitko nema pravo tražiti podatke o sucu-izvjestitelju i ustavnosudskom savjetniku kojima je predmet raspoređen, niti podatke koji se odnose na odlučivanje o predmetu. Ova odredba mogla bi se argumentira time da se tajnošću otklanja mogućnost utjecaja na odluku, međutim kada se održavaju savjetodavne i javne rasprave (od kojih je zadnja održana 2013. godine!), ionako je javnosti poznato tko je sudac izvjestitelj. Tako je u postupku o odlučivanju o ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama sudac-izvjestitelj Goran Selanec održao savjetodavnu raspravu sa stručnjacima, koja se i mogla javno pratiti. U raspravi su sudjelovali i predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj te član Gonga Goran Čular, profesori s Fakulteta političkih znanosti.
Nakon što nam je u kolovozu 2023. Ustavni sud odgovorio da mora provjeriti smije li javnost znati tko je bio sudac-izvjestitelj u predmetu kojim je u svibnju 2022. godine srušen Mostov referendum, nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, ipak smo dobili odgovor da se radilo o dr.sc. Snježani Bagić. Međutim, o sucima-izvjestiteljima Gong je već vodio višegodišnju bitku s Ustavnim sudom koja je riješena tek nakon što je Visoki upravni sud naredio da nam mora dati njihova imena. Tada se radilo o predmetima gdje je srušio presudu i ukinuo odluku o produljenju pritvora Ivi Sanaderu, ukinuo odluku o pritvoru Milanu Bandiću te odbacio prijedlog zabrane kandidiranja počinitelja svih kaznenih djela na izborima za Hrvatski sabor. Među argumentima za uskratu imena, bilo je navedeno kako bi to moglo naštetiti profesionalnom dignitetu i poštovanju sudaca-izvjestitelja, bez preciziranja na koji točno način.
Unatoč praksi Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda, Ustavni sud je ponovno nastojao sakriti identitet sudaca-izvjestitelja, unatoč tome što se radilo o pitanju potencijalne promjene Ustava i velikog javnog interesa, i to godinu i pol dana nakon što je odluka donesena.
Osim što je problem kada, primjerice, udruge imaju problema s dobivanjem imena sudaca-izvjestitelja unatoč tome što je postupak završen, a s druge strane se imena objavljuju u medijima za postupke u tijeku, u situaciji s izbornim jedinicama sporno je zašto sudac-izvjestitelj nije ponovno sudac Selanec. Sudac Jelušić je krajem devedesetih bio član radne skupine koja je osmislila novi izborni sustav s 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, a sudac-izvjestitelj je bio kada je Ustavni sud 2010. donio Izvješće o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim jedinicama u kojem je Sabor upozoren da bi izborne jedinice mogle biti nezakonite, no zakon time nije ukinut. Također, istu je ulogu imao 2015. godine kada je Ustavni sud odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti istog zakona na prijedlog HRAST-a tad pod vodstvom današnjeg zastupnika Hrvatskih suverenista u Europskom parlamentu Ladislav Ilčića.
Koji je razlog davanja materije izbornog zakonodavstva nakon osam godina ponovno u ruke Marija Jelušića, možemo saznati tek kada Ustavni sud donese odluku o ustavnosti zakona. Do današnjeg dana je, kako nam je potvrdio Ustavni sud putem platforme Imamo pravo znati, podnesen jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti od strane oporbenih zastupnika Hrvatskog sabora te jedan prijedlog za ocjenu ustavnosti, što znači da je podnesen od strane fizičke ili pravne osobe
Gong ponovno podsjeća na potrebu transparentnog rada Ustavnog suda, budući da su njegove odluke od iznimnog značaja za živote građanki i funkcioniranje države.
