Hrvatski sabor ponovno je zauzeo četvrto mjesto prema razini otvorenosti zakonodavne vlasti u regiji, objavljeno je na jučerašnjoj konferenciji održanoj u Slovenskom parlamentu.
Na konferenciji su predstavljeni najnoviji rezultati Indeksa otvorenosti i transparentnosti parlamenata u šest država: Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, a uglavnom pokazuju tek neznatan napredak u odnosu na ranije izvještaje.
Istraživanje svake godine provodi regionalna mreža ACTION SEE, a Gong i slovenski institut Danes je nov dan drugi put su se pridružili tom opsežnom pothvatu razrađenom kroz 110 posebnih kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja. Najbolji rezultat opet je ostvarila Skupština Crne Gore koja ispunjava čak 87,70% postavljenih kriterija otvorenosti.
Ispred Hrvatskog sabora, koji ispunjava 63,07% kriterija, našli su se Državni zbor Slovenije i Skupština Republike Sjeverne Makedonije, a lošiji rezultat od Sabora ostvarila su zakonodavna tijela Srbije i Bosne i Hercegovine.
Od posljednje analize i preporuka objavljenih 2021. godine, Sabor je do sada uspio ispuniti dvije važne stvari: objavu poimeničnih glasovanja tijekom plenarnih sjednica (što je bilo obustavljeno tijekom pandemije) i usvajanje Etičkog kodeksa za saborske zastupnike i zastupnice, koji trenutnom obliku predstavlja puku formalnost bez stvarnog antikorupcijskog učinka, naglasila je u svom izlaganju Gongova izvršna direktorica Oriana Ivković Novokmet.
Osvrnula se na činjenicu da u Hrvatskoj u praksi izvršna vlast dominira nad zakonodavnom, uzevši za primjer tumačenje saborske većine da pojedini zastupnici i zastupnice ne smiju predlagati izmjene Poslovnika - tumačenje koje je nedavno opovrgnuo Ustavni sud.
Filip Dobranić iz instituta Danes je nov dan predstavio je rezultate za Državni zbor Slovenije, koji od posljednjih rezultata usvojio sve preporuke instituta i ostvario mjerljiv napredak. Amina Izmirlić Ćatović iz organizacije Zašto ne kao jedan od ključnih problema u Bosni i Hercegovini izdvojila je proračunsku netransparentnost, zaključivši kako bi se rezultati indeksa značajno poboljšali kada bi se dokumenti pravodobno objavljivali i kada bi institucije pokazale veću otvorenost za suradnju s civilnom društvom.
U okviru konferencije održane su i dvije panel rasprave u kojima su sudjelovali zastupnici i zastupnice te parlamentarno osoblje iz okupljenih država. O primjeni umjetne inteligencije u radu zakonodavnih tijela raspravljali su Bojan Verbič i Borut Peršolja (Slovenija) te Mirza Imamović (BiH), dok su o ulozi parlamenata u promicanju aktivnog građanstva govorile saborska zastupnica Dalija Orešković, zastupnica Sara Žibrat iz Državnog zbora Slovenije i delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Džemal Smajić.
Istraživanje je za Gong provodila Aleksandra Kuratko Pani, a više možete pročitati u policy paperu Otvorenost parlamenata u Hrvatskoj i regiji.
