Ako je javnost do sada bila iziritirana prizorima praznih saborskih klupa, u idućih nekoliko mjeseci može očekivati vidne promjene u scenama iz parlamenta. I to ne zato što su uvaženi saborski zastupnici odjednom spoznali da za svoje, za hrvatske prilike visoke plaće, nešto moraju i raditi i da su prestali shvaćati Sabor kao easy money nego iz puno prozaičnijih razloga.
Za tri mjeseca ulazimo u superizbornu godinu u kojoj ćemo, što nikada do sada nije bio slučaj, imati čak troje izbore – parlamentarne, europarlamentarne i predsjedničke, a bolje reklamne platforme od Sabora nema i, k tomu, potpuno je besplatna za aktere kampanje. Što će, bez bilo kakve sumnje, akteri obilato iskorištavati.
HDZ i 'statistička sarma'
Za hrvatske građane, za njihov život i standard, definitivno su najvažniji parlamentarni izbori koji se očekuju u proljeće iduće godine, prije izbora za Europski parlament koji će se održati 9. lipnja 2024. Slično se može neslužbeno čuti i iz kuloara vladajuće stranke, među ostalim, i zato da im se ponovno ne dogodi "crni labud" i da ne znaju što ne znaju, kako su tumačili razočaravajući epilog prošlih izbora za briselske poslanike kada su, umjesto, očekivanih pet, pa čak i šest, uhvatili tek četiri mandata. U HDZ-u, naime, očekuju da će na krilima pobjede na parlamentarnim izborima izvojevati i više mandata i u Europskom parlamentu.
Slijede nam, dakle, tenzični i hektični mjeseci u kojima će svaka stranka pokušati uvjeriti građane da su upravo oni najbolji izbor koji će im osigurati bolji život i s čijim će dolaskom na vlast, da karikiramo, s neba padati pečeni pilići. Tako će nam uši krvariti od HDZ-ova hvalisanja uspjesima i postignućima, što donekle, statistički gledano i nije sasvim neutemeljeno.
Međutim, građani u uvjetima inflacije i divljanja cijena ta ostvarenja nešto osobito i ne osjećaju na svom životnom standardu. Jer, poznato je da je statistika sarma – neki jedu kupus, neki jedu meso, s tim da je u Hrvatskoj daleko više onih koji su osuđeni na kupus, s tendencijom da ostanu čak i bez njega.
Opozicija i neosvojivih 75% nezadovoljnih građana
Izazivači iz oporbenih redova također već uvelike bruse izborne programe i počeli su s predstavljanjem svojih politika s kojima će pred birače po povjerenje. No, uz problem sustavnog anketnog bitnog zaostajanja za HDZ-om, dodatne probleme prilično su dobro uspjeli stvoriti i sami sebi međusobnim trvenjima, nesuglasicama i odbijanjima predizborne suradnje, kako na desnici, tako i na ljevici. Ono čime se možda tješe jest da postizborno imaju veći potencijal i mogućnosti pronalaska partnera od HDZ-a.
Usto, oporbenjaci često i rado naglašavaju da 75 posto ispitanika u anketama misli da zemlja ide u lošem smjeru, no, njihov je problem u tome što nisu sposobni za introspekciju niti su dovoljno kuražni sami sebi postaviti pitanje i objasniti si kako i zašto ne uspijevaju na svoju stranu dobiti barem još koji procent više od tih tri četvrtine nezadovoljnika stanjem u državi, unatoč brojnim aferama koje HDZ-ovci ili negiraju ili ignoriraju.
Na izbore ćemo, prema nalogu Ustavnog suda, i u novim izbornim jedinicama koje se moraju konačno definirati do 1. listopada. No, trenutačno su vladajući zahtjevu Ustavnog suda udovoljili samo kozmetički, zamjenjujući dosadašnje čudnovate kljunaše od izbornih jedinica novim čudnovatim kljunašima. Formalno, taman toliko da ispune minimum minimuma iz odluke Ustavnog suda, a da, prema njihovu uvjerenju, idu njima u korist.
Neće manjkati opsjenara, manipulatora i fake-newsa
Bude li među aktualnim saborskim zastupnicima aspiranata na fotelju u Europskom parlamentu, a i onih koji pogledavaju na Pantovčak, u Saboru bismo, barem dok još traje 10. saziv, mogli paralelno imati tri predizborne kampanje.
Kao i u svakom predizborju, s početkom nove parlamentarne sezone možemo zaboraviti i na ono malo ozbiljnog i konkretnog rada u Saboru, a za očekivati je "prekomjerno granatiranje" javnosti beskrajnim nizom istupa zastupnika na sve moguće teme, neovisno o tome jesu li kadri suvislo i meritorno o njima govoriti, e da bi uhvatili pažnju birača i njihove glasove.
Jasno je da je na izborima među obaveznim likovima predizborni program koji će svaka stranka iznijeti, ali kako je poznato da te programe malo tko čita, glasovi će se hvatati na umjetnički dojam. Pa ćemo manjim dijelom čuti ozbiljne, održive i provedive ideje, a eterom će, uz neizbježne međustranačke sukobe, dominirati prvoloptaški istupi, kakofonija manje ili više suvislih prijedloga, politički larpurlartizam, a neće manjkati ni opsjenara, manipulatora i širitelja fake-newsa.
Dani u kojima će birači držati političku moć
Sabor već od početka jesenjeg zasjedanja postaje bojno polje za osvajanje pozicija u čak tri institucije. Nasuprot njima su apatični, osiromašeni građani, zgađeni politikom i političarima u koje imaju iznimno slabo povjerenje i zato je od vitalne važnosti za demokraciju da političari u kampanji nastupaju ozbiljno i odgovorno kako bi potaknuli što veći broj građana da se pojave na biralištima.
Građani bi, pak, trebali nastojati biti politički informirani i politički pismeni pa ne dopustiti da ih zavedu utopijskim, neprovedivim i neostvarivim idejama, a naročito moraju biti svjesni da je barem te jedne nedjelje u četiri, odnosno, pet godina sva politička moć u njihovim rukama i da o njihovoj odluci, koja podrazumijeva glasanje na izborima, ovisi budućnost kako njihova, tako i države.
Osim odgovornosti prema izlasku na izbore, birači bi iduće godine pri donošenju odluke kome će ukazati povjerenje trebali trezveno i razumno razmišljati i na umu imati i ono što je još davno rekao Nikita Hruščov: "Političari su svugdje isti, obećat će da će izgraditi most i ondje gdje rijeka ne prolazi." Ili, kako bi se u narodu reklo – gdje ti puno obećavaju, malu torbu ponesi.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović se od početka 1990-ih bavi političkim novinarstvom. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE, i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
