Skrnavljenje Bašćanske ploče

04. rujna 2023.
Skrnavljenje Bašćanske ploče 1

Bašćanska ploča spomenik je, još s početka 12. stoljeća, hrvatskom jeziku, književnosti, kulturi, ondašnjem svjetovnom i crkvenom životu. Tri četvorna metra bijelog vapnenca, teški 800 kilograma, s 13 redova natpisa čuvaju se danas u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Uz povijesno, Bašćanska ploča je i živopisno svjedočanstvo o tranziciji jezika i pisma, na kojoj se miksaju hrvatski i crkvenoslavenski jezik, uz glagoljicu koja se transformira iz oble u uglatu, a kao kuriozitet povjesničari i jezičari navode da uklesani tekst počinje slovom A i završava slovom O, kao alfa i omega, početak i kraj.

Puno je još zgoda vezano uz taj najstariji glagoljaški zapis, kralja Dmitra Zvonimira, opate Držiha i Dobrovita i crkvu svete Lucije u Jurandvoru na otoku Krku, gdje se nalazi replika Bašćanske ploče. Naći će se tu i pokoja nevolja pa je tako jedna od kopija znamenite ploče završila i u prizemlju Hrvatskog sabora, ne sluteći da će se, ni kriva ni dužna, pretvoriti u Speaker's Corner u londonskom Hyde Parku u hrvatskoj inačici.

Šuljanje oko mikrofona

I umjesto da svjedoči o bremenitoj povijesti, Bašćanska ploča postala je kulisa za monologe, logoreje, tirade, mesijanske epistole, jeftini populizam, nerijetko šovinističke i mizogine ispade saborskih zastupnika. Nedostaje još samo prazna gajba piva da se popnu na nju i drže svoje pravedničke mitinge.

Bašćanska ploča, ne svojom voljom, zamijenila je ulogu i funkciju Hrvatskog sabora. Mnogi je zastupnik uvjeren da je odradio svoj dobro plaćeni posao pojavi li se jednom ili dva puta tjedno ispred Bašćanske i istrese pred kamere i mikrofone ono što mu tog trenutka padne na pamet i onda se samozadovoljan, uljuljkan u svoju pamet, značaj i veličinu, otputi iz Sabora nekim svojim, očito, važnijim poslom.

Nećete vi to znati, ali ima zastupnika koji se uredno, čim vide mikrofone i kamere, krenu šuljati oko Bašćanske ploče i premda ih nitko nije zvao niti što pitao, sami od sebe stanu pred mikrofone, izrecitiraju svoje iz nepresušnog i vazda spremnog repertoara općologije, fraza i floskula i veselo odu, uvjereni da su za taj dan zaradili svoju krišku kruha od sedam kora.

Istine radi, tom skrnavljenju Bašćanske ploče nemali obol dali su mediji svojom krušku-pod-njušku metodom rada, u nadi da će se u moru besmislenih i bespotrebnih izjava što nasnimavaju dočepati što skandaloznijeg i skarednijeg sadržaja. Koji, da se ne lažemo, nisu mrski ni jednima ni drugima. Ove prve će mama i ljubavnica vidjeti na TV-u, ovi drugi su popunili minutažu u vijestima, i svi sretni i zadovoljni.

'Vladina konjušnica'

A sve da se izbjegne odlazak u sabornicu i višesatno konstruktivno raspravljanje, jer, Bože moj, valja stići na kavu u grad, lijepo je vrijeme, a mediji saborske sjednice ionako ne prate. Premda im je to najomiljenije mjesto u Saboru, malo će vam koji zastupnik znati reći bilo što o Bašćanskoj ploči.

Džaba je Mostova Marija Selak Raspudić mrčila papir pokušavajući od Sabora napraviti pristojnu, poštovanja vrijednu instituciju. Za svoje pravo da predloži reformu rada Sabora i novi Poslovnik izborila se i pred Ustavnim sudom koji joj je dao za pravo da bude ovlašteni predlagatelj tog dokumenta.

Bio je to vrijedan pokušaj da se najvišem zakonodavnom tijelu vrati barem zerica digniteta i ukloni percepcija da je tamo okupljena hrpa lezilebovića kojima je jedina briga kako se umiliti šefu pa da se dočepaju ulaznog mjesta na izbornoj listi i za idući mandat Sabora. Čast, naravno, izuzecima koji svoj posao shvaćaju ozbiljno, odgovorno i posvećeni su općem dobru, a ima ih, nije beg nikad bio cicija, do tridesetak posto.

I tako Sabor ostaje sveden, kako je to ilustrirala Selak Raspudić, na funkciju "Vladine konjušnice" umjesto da bude vrelo demokracije i poligon za kompeticiju konstruktivnih ideja kojima su u fokusu interesi suverena – naroda, iz kojega vlast proizlazi i kojemu pripada, a koji o vlasti odlučuje izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem.

Predsjednik Sabora bez ijedne riječi

A kada je o tome riječ, više je nego znakovit zagonetan osmijeh, bez ijedne riječi, predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića na novinarsko pitanje hoće li aktualni, 10. saziv parlamenta dočekati ljetnu stanku iduće godine. Ne treba biti ni baba Vanga ni vidoviti Milan da se iz tog nelagodnog smješkanja zaključi da vladajući parlamentarne izbore pripremaju za proljeće 2024. godine, prije europskih, zakazanih za 9. lipnja.

Pa će predstojećih pola godine, plus-minus, već dobrano obeščašćena Bašćanska ploča i dalje nijemo i strpljivo, mada ne i oduševljeno, svjedočiti sve intenzivnoj i agresivnijoj najezdi spasitelja svih političkih boja, okusa i mirisa i glumatati ulogu sabornice. Točnije, Speaker's Cornera u našoj verziji za sve one kojima je dužnost saborskog zastupnika tek easy money.

Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.

Sandra Bartolović se od početka 1990-ih bavi političkim novinarstvom. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.

Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!

Skrnavljenje Bašćanske ploče 2
Skrnavljenje Bašćanske ploče 3
chevron-right