Saborska zastupnica stranke Možemo! Jelena Miloš kritična je prema slabom kažnjavanju zastupničkih izostanaka, pogotovo onih koji se ispričavaju radom na terenu što je, smatra, nedovoljno precizno definirano pa se vrlo često zloupotrebljava. U intervjuu za Parlametar govori i o stanju na HRT-u, pri čemu upozorava da se u zadnje vrijeme sve manji broj kandidata javlja na natječaje za vodeće funkcije u toj kući jer se o njima odlučuje isključivo na temelju pristiglih CV-a što, ističe, potvrđuje dojam da se ne radi o pravim natječajima nego je sve unaprijed odlučeno.
U jednom ste medijskom istupu zatražili snažnije kažnjavanje izostanaka saborskih zastupnika po uzoru na Bundestag, da se jače novčano kažnjavanje uvede za svaki izostanak, osim u slučaju bolesti, uz priloženu medicinsku dokumentaciju. Rješenje vidite i u uvođenju Zelenog tjedna, odnosno, da svaki tjedan radite sve dane, a ne samo tri, dok se za ostale aktivnosti, poput rada na terenu i ostalih "isprika" zastupnika za razne aktivnosti zbog kojih izostaju, ostavi samo jedan slobodan tjedan u mjesecu. Je li to utopija, s obzirom na našu dosadašnju parlamentarnu praksu?
Izmjena saborskih pravila svakako je moguća, međutim za nju je potrebna politička volja većine, a nje nema. Jedan od razloga je što to i odgovara vladajućoj većini koja u većim brojevima uglavnom dolazi samo na glasanje, dok je tek manji broj zastupnika većine prisutan na raspravama.
Jasno je da trenutačni propisi ne definiraju adekvatno opravdane tipove izostanaka budući da je, primjerice, rad na terenu kao opravdani izostanak prilično široko postavljen. S druge strane, uistinu postoji potreba za rad s građanima na terenu. Primjerice, naš klub je za vrijeme rasprave o Zakonu o pomorskom dobru prošao obalu i otoke, sakupljao prijedloge građana, što je rezultiralo s više od 30 tisuća potpisa građana. Upravo zato sam spomenula da postoje i modeli koji strukturirano u rasporedu zasjedanja predviđaju rad na terenu kao što je Zeleni tjedan u Europskom parlamentu.
Naravno, treba reći da zastupnici ne sjede cijelo vrijeme u sabornici već i rade unutar saborskih odbora ili se u prostorijama klubova pripremaju za raspravu, organiziraju sastanke sa stručnjacima, udrugama ili drugim dionicima koje neki zakon obuhvaća.
O iznimno važnom Zakonu o plaćama u državnoj službi i javnim službama zastupnici su raspravljali samo nekoliko dana nakon što su dobili nacrt zakona. Sam dokument imao je preko 300 stranica i više od 500 komentara, koje sam kao i inače pročitala te se oko svega konzultirala sa stručnjacima i raspravljala na odborima. To vrijeme van sabornice, kada se koristi, treba se koristiti isključivo za takve svrhe.
Nije rijetkost da su upravo oporbene zastupničke klupe praznije od onih vladajućih, a u petak, kada ste tražili izvanrednu sjednicu Sabora, što znači još više rada, protestno ste napustili sabornicu jer je vaš zahtjev odbijen, vladajući su vas optužili da ste dva sata ranije pobjegli na dvomjesečni godišnji odmor. Kazali su da ste licemjerni jer vas u sabornici na raspravama o važnim točkama, pa i onima koje ste vi tražili, bude tek pet, šest oporbenih zastupnika. Stoji li ta kritika?
Apsolutno ne stoji. U Saboru itekako ima zastupnika i klubova koji vrijedno rade, a Možemo! je takav klub. Kao što sam rekla, naglasak stavljamo na kvalitetu rasprava, duboko vjerujemo u rad na sadržaju, ulažemo velik broj amandmana da bi se poboljšala zakonska rješenja, nastojimo konzultirati širok krug građana u svojim pripremama jer vjerujemo da na taj način možemo dobiti kvalitetnija policy rješenja, ali i procese.
Izlazak opozicije s glasanja legitiman je politički potez ukazivanja na nedemokratski način vođenja parlamenta. I u drugim parlamentarnim demokracijama ga opozicija koristi da bi ukazala na neprihvatljivost postupanja većine ili pak sadržajnu nedopustivost prijedloga o kojima se glasa. Moram priznati da drugdje nisam vidjela da se to interpretira kao lijenost, nego dapače puni naslovnice i stavlja većinu u defenzivnu poziciju.
S druge strane, kao što sam spomenula, vladajuća većina izbjegava sadržajno raspravljati o točkama dnevnog reda, prijedlozi opozicije se a priori odbacuju, a najveći broj zastupnika većine pojavljuje se samo na glasanju.
Oporba nerijetko ima primjedbe na cenzuru na HTV-u i promoviranje vladajućih. U tijeku je natječaj za novog urednika IMS-a, informativno medijskog servisa HRT-a, što je jedno od ključnih mjesta u programu javne televizije za definiranje i provedbu uređivačke politike. Nadate li se pozitivnoj promjeni s novom osobom na toj dužnosti?
Budući da sam članica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, u Saboru sam već puno puta govorila o tome da je HRT stranački zarobljen medij. Dok se ne depolitizira upravljanje HRT-om, nećemo vidjeti ni pozitivne promjene. No, apatija nije rješenje i smatram da te promjene ne smijemo prestati tražiti.
Više puta sam spominjala i ponavljat ću koliko treba da je potrebno, u suradnji sa strukovnim društvima i medijskim stručnjacima, pristupiti izradi novog Zakona o HRT-u koji bi depolitizirao HRT. Tražila sam i da se prilikom izbora kandidata za tijela HRT-a kao što su Programsko vijeće i Nadzorni odbor stvore uvjeti za kompetitivne natječaje kako bi se ljudi uopće na te natječaje javili, što uključuje primjerice organiziranje intervjua s kandidatima, a ne kao što je to sada slučaj, odlučivanje na temelju pristiglih životopisa nekolicine kandidata. U posljednje vrijeme imamo mali broj kandidata koji se uopće javljaju na natječaje. To naravno nije čudno jer se ovakvim upravljanjem potvrđuje dojam da se ne radi o pravim natječajima nego je sve unaprijed odlučeno.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović se od početka 1990-ih bavi političkim novinarstvom. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
Predbilježite se na Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
