Gong i 59 organizacija Vijeću EU-a: Spriječite da prvi EU zakon o zaštiti slobode medija dopušta špijuniranje novinara

20. lipnja 2023.
Gong i 59 organizacija Vijeću EU-a: Spriječite da prvi EU zakon o zaštiti slobode medija dopušta špijuniranje novinara 1
Izvor: Vijeće Europske unije

Prema najnovijem prijedlogu Europski zakon o slobodi medija dopuštao bi upotrebu špijunskog softvera protiv novinara i nadzor nad njima i njihovim izvorima u slučaju "zaštite nacionalne sigurnosti". Brojne europske novinarske organizacije i organizacije civilnog društva otvorenim pismom traže od Vijeća EU-a da povuče sporne dijelove iz prijedloga zakona.

Otvoreno pismo upućeno Vijeću EU-a potpisao je i Gong, koji je učestalo isticao važnost donošenja ovako snažnog zakona, između ostalih, i po Hrvatsku. Europski zakon o slobodi medija (EMFA) takav je akt EU-a kojim bi se po prvi put regulirao medijski sektor na razini cijele Unije. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila ga je 15. rujna 2021. riječima da se "medijske tvrtke ne mogu tretirati tek kao svaki drugi biznis".

Mjesecima pritisci da se EMFA ublaži

U tom smjeru išao je i prijedlog teksta EMFA-e što ga je Europska komisija predstavila 16. rujna 2022., u kojem se navodilo da su ciljevi ovog zakona osiguranje slobode uredničkog odlučivanja, zaštita novinarki i novinara od špijunskog softvera, neovisno financiranje javnih medija, transparentnost i vlasništva nad medijima i oglašavanja u medijima, zaštita od manipuliranja sadržajima big tech platformi, pa sve do osnivanja Europskog odbora za medije.

U takvom obliku predložena EMFA predstavljala bi veliki problem po obrazac autoritarnih režima, a smetala bi i koncentraciji moći kroz koncentraciju vlasništva nad medijima. Organizacije novinara, civilnog društva i organizacije koje se zalažu za slobodu medija unazad nekoliko mjeseci upozoravale su na signale da se tekst prijedloga zakona pokušava ublažiti relativiziranjem pojedinih odredbi, u pravilu onih koje se odnose na koncentraciju vlasništva nad medijima.

Takvo je bilo stanje s postizanjem dogovora na razini EU-a uoči 24. svibnja ove godine kad je sa svojim prijedlogom teksta zakona izašlo Vijeće EU-a. U tom prijedlogu navodi se da bi se umjesto potpune zabrane upotrebe špijunskog softvera nad novinarima i novinarkama te nad njihovim izvorima spyware nad njima ipak mogao dopuštati onda kad nadležna nacionalna tijela zaključe da je to neophodno po zaštitu nacionalne sigurnosti.

'Nacionalna sigurnost' ne smije biti iznimka

Špijunski softver, navodi se u pismu Vijeću EU-a, takve je prirode da bi potpuno ukidalo sva jamstva za zaštitu novinarskih izvora, a poseban problem je i vrlo rastezljivo i široko značenje pojma nacionalne sigurnosti. Dodatan problem u ovom prijedlogu teksta zakona je i preobiman popis kaznenih djela pod kojima se dopuštaju represivne mjere protiv novinarki, novinara i njihovih izvora.

Stoga Gong i 59 organizacija (kojima se od objave pisma 19. lipnja 2023. nastavljaju pridruživati u podršci i druge europske organizacije) traže od Vijeća EU-a da iz prijedloga teksta EMFA-e sasvim uklone iznimku u slučaju "nacionalne sigurnosti", da primjena špijunskog softvera nad novinarkama i novinarima bude potpuno zabranjena i da se bitno ograniči popis kaznenih djela u slučajevima kojih se dopušta zadiranje u prava novinarki, novinara i njihovih izvora, odnosno da se osnažuju zakonske mjere za zaštitu slobodnog i neovisnog novinarstva.

Otvoreno pismo Vijeću EU-a s detaljnim obrazloženjem zahtjeva na engleskom jeziku možete pročitati na ovom linku, a na hrvatskom jeziku u nastavku:

Novinarske udruge i organizacije civilnog društva pozivaju Vijeće EU-a da Europskim zakonom o slobodi medija zaštiti novinare od špijunskog softvera i od nadzora

Dragi stalni predstavnici, dragi ministri (COREPER I),

Mi, dolje potpisanih 60 organizacija civilnog društva i novinarskih organizacija, pišemo Vam kako bismo izrazili zabrinutost zbog zabrinjavajućeg razvoja događaja oko Europskog zakona o slobodi medija (EMFA), posebno zbog odredbi članka 4. ("Prava pružatelja medijskih usluga"). Najnoviji dogovoreni tekst od 24. svibnja predstavlja ozbiljne rizike po temeljna demokratska načela i temeljna prava Europske unije, posebno po slobodu tiska, slobodu izražavanja i zaštitu novinara.

Konkretno, najnoviji dogovoreni tekst: (a) zadržava i pogoršava prijedlog Komisije koji od opće zabrane postavljanja špijunskog softvera protiv novinara izdvaja iznimku "nacionalne sigurnosti"; (b) proširuje popis kaznenih djela zbog kojih se dopušta nadzor nad novinarima i novinarskim izvorima; i (c) poništava pravne zaštitne mjere koje štite novinare od primjene špijunskog softvera nad njima od strane država članica.

Kako bi se osiguralo da Zakon štiti novinare i njihova temeljna prava, Vijeće umjesto toga mora:

(a) Poništiti iznimku za "nacionalnu sigurnost"

Dogovoreni tekst trenutno, umjesto da štiti novinare i njihove izvore, legalizirat će korištenje špijunskog softvera protiv novinara. Konkretno, uvođenje novog stavka 4. u kojem se navodi da "ovaj članak ne dovodi u pitanje odgovornost država članica za zaštitu nacionalne sigurnosti", zaštitu koju izvorno pruža članak 4 zapravo svodi na praznu ljušturu. Ovom novom odredbom Vijeće ne samo da slabi zaštitu od primjene špijunskog softvera, nego i snažno potiče njihovo korištenje na temelju diskrecijskog prava država članica.

Mađarski novinar Szabolcs Panyi adekvatno opisuje stvarnu prijetnju koja ova odredba predstavlja po novinarstvo:

"Tehnička forenzička analiza mog telefona pokazala je da je špijunski softver Pegazus radio na mom telefonu sedam mjeseci. Nadzor nada mnom je onemogućio moje pravo da zaštitim moje izvore informacija. Ja sam istraživački novinar koji se uvelike oslanja na informacije od zviždača. U sve represivnijim političkim okruženjima, poput Mađarske, u kojima su mediji pod kontrolom vlade i pod pritiskom, zviždači i curenja informacija istraživačkim su novinarima jedini preostali način da otkrivaju istinu. Točno zbog toga se, po izgovorom nejasnih i lažnih razloga nacionalne sigurnosti, u Mađarskoj nadzire novinare. To ima ogroman obeshrabrujući učinak i može onemogućiti naš rad. Vodstvo EU-a u Bruxellesu mora shvatiti da svaki građanin EU-a, bilo da je riječ o novinaru ili o novinarovom izvoru, može postati predmet nelegitimnog nadzora ako će se određene države članice uvijek izvlačiti s dopuštenjem u ime 'nacionalne sigurnosti'. To čini EMFA-u još važnijom u zaštiti prava novinara i slobode tiska."

Uvođenjem iznimke "nacionalne sigurnosti" bez zaštitnih mjera temeljnih prava, zanemaruje se važna sudska praksa Suda Europske unije. Sud je jasan u tome da puka zaštita nacionalne sigurnosti ne može učiniti pravo EU-a neprimjenjivim i ne izuzima države članice od njihove obaveze da poštuju vladavine prava.

(b) Ograničiti popis kaznenih djela zbog kojih se dopuštaju represivne mjere protiv novinara i novinarskih izvora i zabraniti korištenje špijunskog softvera

U nacrt mišljenja Vijeća briše se iscrpan popis kaznenih djela koji je postavila Komisija u članku 2. stavku 17., a zamjenjuje ga se popisom iz Okvirne odluke o Europskom uhidbenom nalogu, koji je određen najvećom zatvorskom kaznom od tri godine i više te svim djelima kažnjivima najvećim minimalnim pragom od pet godina zatvora prema nacionalnom zakonu. To dovodi do masovnog proširenja popisa kaznenih djela po kojima se opravdava korištenje špijunskog softvera protiv novinara i novinarskih izvora, uključujući manje teške prekršaje kao što su "palež" ili "krivotvorenje proizvoda". U pogledu ljudskih prava to je duboko problematično.

Kako bi se poštovalo načelo razmjernosti, od ključne je važnosti uključiti primjereni prag koji isključuje dijelove nacionalnih kaznenih zakona koji ne opravdavaju intruzivne mjere prema članku 4. stavku 2. točki (b).

Prema sudskoj praksi Suda Europske unije (CJEU), samo se ozbiljnim kaznenim djelom može opravdati ozbiljno zadiranje u temeljna prava pojedinca. Kad je riječ o novinarima i medijskim djelatnicima, prag mora biti viši zbog njihove ključne uloge javnih čuvara u našim demokracijama.

Prema mišljenju Europskog nadzornika za zaštitu podataka (EDPS) u njegovim preliminarnim primjedbama, razina zadiranja suvremenog špijunskog softvera u pravo na privatnost toliko je velika da "zapravo lišava" pojedinca tog prava. Kada je riječ o novinaru ili o njegovom izvoru, još je jasnije da čak ni svrha zaštite nacionalne sigurnosti ne može uspostaviti odgovarajuću ravnotežu sa zadiranjem o kojemu je riječ. Ukratko, širok opseg kataloga kaznenih djela iz točke (c) članka 4(2) otvara vrata neprihvatljivom i nerazmjernom nadzoru nad novinarima i njihovim izvorima. Ako ne bi bila izmijenjena u bitnoj mjeri, EMFA bi legalizirala ušutkavanje kritičkih glasova, obeshrabrujući građanske prostore.

(c) Uključiti snažne zaštitne pravne mjere za zaštitu i poštivanje slobodnog i neovisnog novinarskog rada

Sadašnji prijedlog Vijeća ne uključuje nikakve mjere kojima bi se štitila temeljna prava onako kako je propisano Ugovorom o Europskoj uniji i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. EMFA bi stoga trebala slijediti temeljne standarde, ugrađene u sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava (ECtHR). Primjerice, mora sadržavati učinkovito, obvezujuće i smisleno prethodno odobrenje tijela neovisne sudske vlasti. Nadalje, represivne mjere prema članku 4. (a) i (b) moraju biti nužne, razmjerne, procjenjivane od slučaja do slučaja i strogo ograničene na najteža kaznena djela.

Svjedočanstvo katalonskog novinara Enrica Borràsa Abella, predsjednika Grupe novinara Ramon Barnils i zamjenika urednika dnevnih novina ARA pokazuje koliko su pravne zaštite ključne u kontekstu državnog nadzora:

"Popis osoba koje se špijuniralo Pegazusom i Candiruom u takozvanom Catalangateu trenutno ima 65 imena koje je potvrdila nevladina organizacija Citizen Lab. Troje od njih su novinari. Cyberšpijunaža protiv katalonskog pokreta za neovisnost izbila je prije više od jedne godine i od tada je španjolski Nacionalni obavještajni centar (CNI) priznao špijunažu samo 18 osoba povezanih s pokretom. Nitko od njih nije novinar. CNI je imao sudsko ovlaštenje da to učini u okviru istrage terorizma [internetske] organizacije pod nazivom Demokratski tsunami, koja je pozvala na nekoliko prosvjeda u Kataloniji. Istraga ostalih 47 slučajeva počinjenih bez sudskog odobrenja ostaje bez odgovora nacionalnih vlasti. Zasad nema nikakve suradnje španjolske obavještajne službe."

U svjetlu gore navedenih točaka, dolje potpisane organizacije civilnog društva i novinari pozivaju Vijeće da preispita svoje trenutno stajalište i izgradi čvrst stav protiv nadzora novinara. Skandal Pegaz u Mađarskoj, slučaj Predator u Grčkoj ili "Katalonska vrata" jednostavno nisu tolerantni u demokratskim društvima. Uloga je Vijeća osigurati uključivanje najviših pravnih jamstava za zaštitu novinarstva. Stoga se iskreno nadamo da ćete, u svojim odgovornim svojstvima, poduzeti hitne i značajne korake kako biste osigurali da se zabrinutosti navedene u ovom pismu odgovarajuće riješe.

Ostajemo vam na raspolaganju ako biste htjeli dodatno raspraviti kako bi Vijeće moglo osigurati da njegov opći pristup EMFA-i jača temeljna prava, demokraciju i vladavinu prava – osnove na kojima se temelji Europska unija.

Srdačan pozdrav:

1. Access Info Europe

2. Access Now

3. ActiveWatch, Romania

4. ApTI – Asociatia pentru Tehnologie si Internet, Romania

5. Article 19

6. Association of Professional Journalists, Albania

7. Belarusian Assotiation of Journalists (BAJ), Belarus

8. CFDT-Journalistes, France

9. Citizen D / Državljan D, Slovenia

10. Civil Liberties Union for Europe (Liberties)

11. Civil Rights Defenders, Sweden

12. Croatian Journalists Association

13. Cultural Broadcasting Archive, Austria

14. Culture and Mass-Media Federation FAIR-Media Sind and Romanian Trade Union ofJournalists, Romania

15. Danish Union of Journalists, Denmark

16. Digitalcourage, Germany

17. Digital Citizenship (DCO)

18. Dutch Association of Journalists (NVJ), The Netherlands

19. Electronic Frontier Norway (EFN), Norway

20. Estonian Association of Journalists, Estonia

21. Eurocadres

22. European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF)

23. European Digital Rights (EDRi)

24. European Federation of Journalists (EFJ)

25. European Partnership for Democracy (EPD)

26. Federazione Nazionale Stampa, Italy

27. Finnish Union of Journalists, Finland

28. Flemish Association of Journalists, Belgium

29. Free Press Unlimited, the Netherlands

30. Gazeta Wyborcza Foundation, Poland

31. Global Forum for Media Development (GFMD)

32. Gong, Croatia

33. Group of Journalists Ramon Barnils, Spain

34. Helsinki Foundation for Human Rights, Poland

35. Human Rights Monitoring Institute, Lithuania

36. Hungarian Press Union, Hungary

37. IT-Pol, Denmark

38. Independent Journalists Association of Vojvodina, Serbia

39. International Press Institute

40. Journalists’ Union of Turkey (TGS), Turkey

41. La Quadrature du Net, France

42. Latvian Journalist Union, Latvia

43. Ligue des droits humains (LDH), Belgium

44. Lithuanian Union of Journalists (LZS), Lithuania

45. Media Diversity Institute

46. Osservatorio Balcani Caucaso Transeuropa (OBCT)

47. Ossigeno.info, Italy

48. Peace Institute, Slovenia

49. Portuguese Union of Journalists (SINJOR), Portugal

50. Reporters without Borders (RSF)

51. Serbian Union of Journalists (SINOS), Serbia

52. Society of Journalists, Warsaw, Poland

53. South East Europe Media Organisation (SEEMO)

54. Statewatch, UK

55. Swedish Union of Journalists, Sweden

56. Syndicat national des journalistes CGT (SNJ-CGT), France

57. TUC Nezavisnost, Serbia

58. Trade Union of Croatian Journalists, Croatia

59. Trade Union of Media of Montenegro (TUMM), Montenegro60. Wikimedia Europe

Gong i 59 organizacija Vijeću EU-a: Spriječite da prvi EU zakon o zaštiti slobode medija dopušta špijuniranje novinara 2
chevron-right