Na nedavnoj sjednici Odbora za medije o cenzuri na HRT-u Dario Hrebak je glasao iako je sjednicu puno ranije napustio. Gong je zatražio od Odbora za Ustav odgovor je li to bilo u skladu s Poslovnikom koji deponiranje glasova nigdje ne spominje. Gong podsjeća da i službe Vlade RH konstatiraju da Poslovnik ne predviđa deponiranje glasova.
Deponiranje glasova kod predsjednica odnosno predsjednika radnih tijela već godinama se tolerira. Ali, Ustavni sud je još od 2004. eksplicitnog stava da Poslovnik Hrvatskog sabora ima pravnu snagu zakona, pa je prema tome deponiranje glasova de facto nezakonito.
'Nije imao pojma o čemu glasa, ali je bio protiv'
Na početku 42. sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Hrvatskog sabora, sazvane 18. svibnja ove godine, saborski zastupnik Dario Hrebak pojavio se kao i većina članova tog odbora. Sjednicu je predsjednik Josip Borić sazvao na zahtjev trećine članova, redom iz opozicije, a kao gosti su došli ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb, predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i predsjednica sindikalne podružnice na HRT-u Maja Sever. U jednom trenutku Hrebak je napustio sjednicu i nije se vratio.
Nakon glasanja, kojim je odbijen prijedlog zaključka po kojem postoji sumnja da na HRT-u ima cenzure, Mirela Ahmetović otvorila je pitanje kako je moguće to da je Hrebak deponirao svoj glas protiv zaključka da cenzure ima, a otišao je sa sjednice puno prije nego što je prijedlog zaključka iznesen?
Konstatirala je da "gospodin Hrebak nije imao pojma što će biti prijedlog zaključka, ali je bio protiv".
Borića, kod kojega je Hrebak deponirao svoj glas, Nino Raspudić je pitao je li on taj koji je interpretirao Hrebakov glas ili se to Hrebakovo “ne” imalo odnositi na bilo kakav zaključak? Odnosno, da su članovi odbora iz opozicije predložili da zaključak bude da cenzure na HRT-u nema, bi li tada Hrebak bio i protiv sasvim suprotnog zaključka?
Gong ih je zbog ovoga već prozivao
Tako se otvorilo pitanje zakonitosti deponiranja glasova po radnim tijelima Hrvatskog sabora, za što nemali broj zastupnika već godinama ističe da je neprimjereno, posebno onda kad članovi radnih tijela ne prisustvuju sjednicama ili odlaze prije iznošenja prijedloga zaključka sjednice, ali svejedno deponiraju svoj glas za ili protiv, a da doslovno nemaju pojma o čemu glasaju.
U listopadu 2021. Gongov Parlametar prozvao je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav zbog deponiranja glasova na sjednicama radnih tijela kad ta mogućnost nije predviđena Poslovnikom. Gong sada ponovno upozorava da se u Hrvatskom saboru očito primjenjuje praksa bez uporišta u Poslovniku.
Upravo suprotno, Poslovnik Hrvatskog sabora na svim mjestima na kojima navodi glasanje, uvijek ga spominje u kontekstu prisustvovanja sjednici (članci 14., 37., 50., 251., 254., 256. i 267.), što je logično zbog utvrđivanja i kvoruma i potrebnih većinu za izglasavanje pojedinih akata.
U svjetlu deponiranja glasova po odborima, posebno je zanimljiv članak 50. Poslovnika, koji kaže: "Radno tijelo Sabora donosi odluke većinom glasova ako je na sjednici radnog tijela Sabora nazočna većina članova." Deponiranje glasa člana odbora koji je napustio sjednicu prema tome znači da je na sjednici glasao i član odbora koji više nije nazočan.
To je bio i razlog zašto je Borić rekao da ga brine što će biti s kvorumom, ako Ahmetović ustraje na traženju stanke od 20 minuta. Rekao je da "ne može garantirati da će se njegovi zastupnici, koji ovdje čine većinu, htjeti vratiti nakon 20 minuta".
Vladin ured: Nema deponiranja u Poslovniku
Koliko dugo deponiranje glasova u Hrvatskom saboru dovodi do vrlo spornih situacija pokazuje primjer s kraja 2014. Odbor za Ustav tada je izglasao da se referendumsko pitanje 17 sindikata o outsorcingu u javnom sektoru predloži Saboru da ga pošalje na Ustavni sud na ocjenu ustavnosti. I tada je bio sporan deponirani glas zastupnika koji nije prisustvovao sjednici odbora.
Gong ističe slučaj od 15. listopada 2021. kada je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav na svojoj 22. sjednici proglasio nevažećom tri dana ranije održanu 18. sjednicu Odbora za informiranje, informatizaciju i medije zato što su pri glasanju o točki dnevnog reda uvaženi deponirani glasovi članova odbora koji nisu bili na sjednici. Naloženo je ponavljanje sjednice i obrazloženo da "navedeno postupanje nije u skladu s poslovničkim odredbama" (trenutak kad predsjednik odbora spominje deponiranje glasova kao sporno, pogledajte u videosnimci sjednice Odbora za Ustav na linku ovdje).
Gong podsjeća i na ono što je Ured za udruge Vlade RH konstatirao tijekom javnog savjetovanja o Akcijskom planu za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2016. do 2018. Na pitanje Miroslava Schlossberga iz Code for Croatia, u kojem se spominjalo deponiranje glasova, odgovorili su, između ostalog: "Deponiranje glasova nije poslovnički institut."
S obzirom na to da deponiranje glasova ne postoji u Poslovniku Hrvatskog sabora, te da je, kako je nedavno ustvrdio profesor ustavnog prava Đorđe Gardašević, Ustavni sud nekoliko puta proteklih godina ponovio da Poslovnik ima pravnu snagu zakona, Gong upozorava na to da je deponiranje glasova protuzakonito.
