Prošlog je ljeta otkrivena jedna od najvećih pljački u Hrvatskoj, u kojoj je, smatra se, Ina oštećena za milijardu kuna, a kao jedan krak te priče isplivao je u listopadu 2022. - slučaj Tri D Rada. Još uvijek nije poznato istražuje li USKOK sumnju na pranje novca, no način na koji je ova afera razotkrivena sugerira slabosti regulacije u ovom području. Majka osumnjičenog u pljački Ine, po struci krojačica, sudjelovala je u sumnjivim novčanim transakcijama s ključnim ljudima ENNA grupe u čijem je sastavu Prvo plinarsko društvo (PPD), za koje nitko nije ni znao dok pljačka Ine nije dospjela u javnost.
Gong donosi kronologiju serije sumnjivih transakcija iz slučaja Tri D rada, koji povezuju direktora iz Ine i najvećeg trgovca plinom, te pregled zakonodavnog i institucionalnog okvira za sprječavanje pranja novaca.
Rada Škugor iz Dubrave kod Šibenika dugi niz godina se bavi prodajom pribora za šivanje te ima tvrtku 3 D-Company d.o.o. osnovanu 1995. godine, registriranu za čitav niz djelatnosti, od poljoprivrede i trgovine do ugostiteljstva i turizma. Od 1. siječnja 2021. godine, svemu dodaje i trgovinu plinom. No, unatoč takvoj registraciji za trgovinu plinom nije imala potrebnu dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) pa se u praksi tim poslom nije mogla niti baviti.
Krajem 2020. godine, Rada Škugor je odlučila, pak, osnovati tvrtku, Tri D Rada d.o.o., koja je također bila registrirana za niz djelatnosti, pa tako i za trgovinu plinom, uključujući opskrbu električnom energijom i slično. Ni ta tvrtka nije imala dozvole za te poslove, ali je prošle godine ostvarila uspjela ostvariti prihod od čak 23,74 milijuna kuna, čime se probila među vodeće tvrtke u Hrvatskoj u kategoriji trgovina na malo tekstilom u specijaliziranim prodavaonicama. Po udjelu u toj djelatnosti prema ukupnom prihodu našla se na četvrtom mjestu, iza Decathlona Zagreb, Vitapura i tvrtke Angelo, dok je po udjelu u djelatnosti prema dobiti prije oporezivanja došla odmah iza Decathlona. Respektabilan rezultat, posebice kad se uzme u obzir da se radi o krojačici iz malog grada te da tvrtka nema niti jednog zaposlenog.
Kako je točno došlo do tog velikog poslovnog uspjeha?
Tri D Rada otkupila je 150 milijuna kuna potraživanja prema Dalekovodu, nekad uspješnoj državnoj tvrtki u kojoj je danas suvlasnik malteška tvrtka Construction Line, u stvarnom vlasništvu Josipa Jurčevića, dugogodišnjeg poslovnog partnera Pavla Vujnovca i suvlasnika jedne od tvrtki u ENNA grupi, ENNA Agro. Jurčević je ujedno i član nadzornog odbora Dalekovoda, jednako kao i Vujnovac.
Škugor je potraživanja prema Dalekovodu otkupila 31. ožujka 2021. godine za 12,2 milijuna kuna, odnosno 1,6 milijuna eura. Kupila ih je preko Erop Consultinga, tvrtke za financijsko savjetovanje s kojom je bio ugovoren rok plaćanja od 30 dana. Samo šest dana kasnije, 6. travnja 2021., Škugor je preprodala potraživanja za 3,1 milijuna eura, odnosno nešto više od 23 milijuna kuna, a koje kupuje tvrtka Construction Line.
Rok plaćanja bio je 15 dana. Construction Line prvo je isplatio Tri D Radu, a nakon toga je Tri D Rada isplatila Erop Consulting. Na tom jednokratnom poslu Tri D Rada je ostvarila 11,5 milijuna kuna dobiti, odnosno 9,4 milijuna nakon plaćenog poreza na dobit. Odmah nakon realizacije tog prihoda te podmirenja rashoda, plaćanja poreza i isplate dobiti, Tri D Rada je zatvorena i izbrisana iz Sudskog registra, nakon samo godinu dana postojanja i sklapanja samo tog jednog veoma uspješnog posla.
Senka Klisović, vlasnica tvrtke Prosperitas Usluge koja je, zajedno s Radom Škugor, potpisala financijsko izvješće za Tri D Radu, a koje je predano Poreznoj upravi, tvrdi da je cijeli posao odrađen po svim pravilima struke i u skladu sa zakonima Republike Hrvatske. Pojasnila je da se tu radilo o dvije transakcije, jednoj većoj i jednoj manjoj, odnosno, kako ga je nazvala, o uslužno-prodajnom aktu. Šibenska Porezna uprava, tvrdila je tad, bila je jako dobro upoznata sa svim detaljima te su sva davanja uredno plaćeni državi.
Većinsko vlasništvo nad Dalekovodom, točnije 75,16 posto, drži tvrtka Napredna energetska rješenja u kojoj su Končar Elektroindustrija (u vlasništvu države i mirovinaca) te Construction Line. Početkom 2022. godine objavljeno je da je Dalekovod prikupio 410 milijuna kuna zbog čega može u miru okončati predstečajnu nagodbu. Dokapitalizacijom, na koju su se javno žalili mali dioničari tvrdeći da su prevareni, završen je proces financijskog restrukturiranja tvrtke. Uprava Dalekovoda najavila je tad da kreće u snažni razvoj poslovanja. U najavi je pak objavljeno kako će malteška tvrtka Construction Line u dokapitalizaciji sudjelovati tako da unese tražbine, odnosno potraživanja banaka prema Dalekovodu, u iznosu 150 milijuna kuna.
Zašto je ova priča zanimljiva? Osim činjenice da je jedna krojačica iz Šibenika koja je cijeli život poslovala s prosječnim dobitkom odjednom ostvarila veliki poslovni uspjeh u prilično specifičnom području kojim se ranije nije bavila, ona je ujedno i majka Damira Škugora, bivšeg direktora u Ini kojeg se sumnjiči za organizaciju pljačke te tvrtke od milijardu kuna od kolovoza 2022. godine. Novac za čitavu operaciju, u konačnici je osigurao Pavao Vujnovac.
USKOK sumnja da je Škugor mlađi od lipnja 2020. do 27. kolovoza 2022., u Zagrebu, Šibeniku i Vinkovcima, kao direktor Plina i energije Industrije nafte i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Plinare istočne Slavonije omogućio da tvrtka OMS Upravljanje kupi plin po izuzetno niskim cijenama i proda ga po puno većim cijenama. Najveći dio zarade, odnosno pola milijarde kuna, pronađen je na računu supruga Rade Škugor i Damirovog oca Dane Škugora, koji je u javnosti odmah postao poznat kao najbogatiji hrvatski umirovljenik. Škugorov poslovni partner Goran Husić profitirao za preko 90 milijuna kuna, a predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Josip Šurjak za 68.9 milijuna kuna. Na računu OMS-a ostalo je još preko 200 milijuna kuna ostvarene odbiti.
Zato su, provjeravajući njegovu imovinu i njegove obitelji u sklopu istrage o pljački Ine, istražitelji policije i USKOK-a uočili velike ostvarene prihode tvrtke Tri D Rada u 2021. godini. Čini se da je to pobudilo sumnju u to da je riječ o jednokratnom poslu u organizaciji Škugora mlađeg, što ga je obavio preko tvrtke koju je za tu priliku osnovala njegova majka, pa su istražitelji odlučili provjeriti sve detalje poslovanja tvrtke Rade Škugor.
Umirovljenica Škugor, čiji se sin bavio preprodajom plina u Ini, ušla je u poslovni aranžman s ljudima bliskim PPD-u, koji se također bave prodajom plina u seriji sumnjivih transakcija. I to preko Zagreba i Malte, otkupljujući financijski instrument, Škugor je osnovala firmu samo za jedan posao koju je ugasila odmah po izvršenju posla. I to nikome nije bilo sumnjivo sve do razotkrivanja velike plinske afere u režiji njezinog sina kada je USKOK pročešljao imovinu svih članova obitelji.
SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA U HRVATSKOJ - ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR
U Republici Hrvatskoj, pravni okvir sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma definiran je Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, uz različite pravilnike koji detaljnije propisuju njegovu provedbu, a u Kaznenom zakonu je definirano pranje novca, financiranje terorizma i druga povezana kaznena.
Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca, svaki obveznik mora imenovati ovlaštenu osobu i zamjenu ovlaštene osobe za provođenje Zakona, mora izraditi procjenu rizika od pranja novca te na njenom temelju uspostaviti politike, kontrole i postupke za smanjivanje i upravljanje rizicima od pranja novca. Također, propisane su mjere dubinske analize stranke kojima se utvrđuje identitet stranke na temelju prikupljenih podataka ili informacija iz vjerodostojnih i neovisnih izvora. Posebno je istaknuto na koji način se provode mjere dubinske analize te koje podatke obveznik mora prikupiti za fizičke i pravne osobe. Zakon posebnu pozornost daje definiciji stvarnog vlasnika kako bi se utvrdilo tko je fizička osoba koja kontrolira stranku ili u čije ime se provodi transakcija te se definira osnivanje, ustroj i vođenje registra stvarnih vlasnika.
Nadzorna tijela kojima je zadatak osigurati sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj su: Hrvatska narodna banka (HNB), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Financijski inspektorat Republike Hrvatske te Carinska i Porezna uprava.
Ured je samo jedna karika u lancu u sustavu suzbijanja pranja novca i financiranja terorizma te je nužna aktivna suradnja s drugim nadležnim tijelima (DORH, USKOK, MUP, SOA, HNB, HANFA i nadzornim službama Ministarstva financija) te stranim financijsko-obavještajnim jedinicama.
FAZE PRANJA NOVCA
Uvodna faza: Novac se unosi u financijski sustav na način koji prikriva njegovu pravu svrhu. To može uključivati otvaranje fiktivnih tvrtki, korištenje lažnih računa ili izbjegavanje izvještavanja o transakcijama.
Postupak čišćenja: U ovoj fazi novac se miješa s legalnim sredstvima kako bi se prikrila njegova ilegalna priroda, što se često postiže putem složenih financijskih transakcija koje otežavaju praćenje porijekla novca. Primjeri uključuju kupnju nekretnina, investiranje u legalne poslove ili korištenje usluga poput kockanja ili casina.
Integracija: Novac koji je prošao kroz postupak čišćenja sada se legalizira. To može uključivati ulaganje novca u legalne poslove, stvaranje investicijskih portfelja ili kupnju legalnih sredstava.
Kao što je, primjerice, otkup potraživanja.
Vratimo se sad na veliki poslovni uspjeh Rade Škugor i slučajnosti koje ga okružuju.
Kako su iz Construction Linea i Vujnovac objasnili povezanost pljačke Ine s ovim “uslužno-prodajnim aktom”?
Za početak, tvrde kako taj poslovni odnos nije ni na koji način povezan s trgovinom plinom ili drugim energentima te da je jedina djelatnost tvrtke Construction line otkup novčanih potraživanja, odnosno da nije registrirana za obavljanje energetskih djelatnosti, ne raspolaže dozvolom za trgovanje energentima te nikada nije poslovala na tržištu energenata.
Construction Line ima sjedište na Malti, zemlji članici Europske unije te u potpunosti posluje u skladu sa svim pozitivnim pravnim propisima, a krajnji vlasnik društva je Josip Jurčević, hrvatski poduzetnik i investitor, naveli su. S obzirom na to da se ovakvi poslovni poduhvati ne financiraju bankarskim kreditima, financijska konstrukcija zatvorena je putem komercijalnih pozajmica tvrtki koje su u vlasništvu partnera iz drugih biznisa od kojih je jedna i tvrtka Erdal Trading.
I ta tvrtka ima sjedište na Malti te se bavi trgovinom robama i sirovinama (ugljen, petrol koks, aluminij, cement, prirodni plin i drugo) na tržištima Mađarske, Ukrajine, Rumunjske, Češke, Bosne i Hercegovine. Naravno, i ona posluje u potpunosti u skladu s propisima Europske unije, ima svoje zaposlenike i upravu. Istoimene tvrtke grupacije Erdal otvorene su i u Rumunjskoj, Češkoj i Ukrajini. Istaknuli su kako Erdal nikada nije trgovao energentima u Republici Hrvatskoj i slijedom toga - nema povezanosti s Inom ni korupcijskom aferom.
Ipak, činjenica jest da je vlasnik Construction linea poslovno povezan s Enna grupom, u čijem portfelju je najveći hrvatski trgovac plinom.
Zanimljivo za spomenuti je i da su u rujnu 2022. godine porezni inspektori, službenici Ministarstva financija, boravili su u hotelu Noemia u Baškoj vodi, čiji je vlasnik Josip Jurčević. Hotel ima četiri zvjezdice, novouređen je, ima bazen i saunu, a nalazi se na 170 metara od plaže. Kako je došlo do odabira baš tog hotela? Iz Ministarstva financija objasnili su da se Izbor hotela temeljio na dobivenoj ponudi hotela, a s obzirom na raspoloživost smještajnih kapaciteta na području Makarske rivijere, ponuda je i prihvaćena. Vjerojatno još jedna slučajnost.
Od listopada 2022. godine, nema informacija o slučaju velikog i potpuno transparentnog, ili barem tako kažu njegovi akteri, poslovnog uspjeha krojačice iz Šibenika koja se pred kraj karijere odlučila okušati u trgovini potraživanjima, a koja je igrom slučaja majka čovjeka kojeg se sumnjiči za najveću pljačku Republike Hrvatske od njezinog osamostaljenja.
Prema službenim podacima, tvrtka Tri D Rada u 2020. godini nije imala niti dobiti niti prihoda niti zaposlenih. U 2021. godini je ostvarila prihoda od oko 23,7 milijuna kuna, i dalje bez zaposlenih. Unatoč tolikim prihodima, tvrtka je zatvorena 4. studenog 2021.
Napomena: HNB je još 3. studenog 2020. objavio da je Zagrebačka banka kažnjena od Financijskog inspektorata s 33 milijuna kuna zato što je utvrđeno da ta banka “u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije provodila sve potrebne mjere, radnje i postupke propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma”.
