Jedan od najvažnijih zakona, prijedlog Zakona o izbornim jedinicama, donesen je neuključivo, nestručno i netransparentno. Premijer je na presici rekao da nije bilo nikakve stranačke HDZ-ove radne skupine.
Gong je od ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice preko svog portala Imamo pravo znati zatražio da odgovori koje su osobe izradile prijedlog novog modela izbornih jedinica i tko je bio u stručnoj radnoj skupini koja je razmotrila prijedlog, iz čega bi se konačno razjasnilo je li radna skupina uopće sastavljena.
Upit Ministarstvu pravosuđa i uprave poslali smo nakon što je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na predstavljanju prijedloga izmjena Zakona o izbornim jedinicama odbacio da je na izradi modela radila "bilo kakva stranačka skupina", odnosno, kazao je, da su model izbornih jedinica izradili stručnjaci iz Ministarstva pravosuđa i uprave.
Nisu četvorica iz grupe MARŠ?
Pritom niti jednom riječju nije spomenuo da je u procesu pripreme ovog zakona bila uključena bilo kakva radna skupina, što je inače dio standardne Vladine procedure u donošenju zakona, koju Vlada detaljno opisuje i na svojim stranicama.
Negiranjem postojanja “stranačke radne skupine”, predsjednik Vlade referirao se na kritike zbog Vladine krajnje netransparentnosti pripreme prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, na koju je Gong prvi upozoravao.
Takvu netransparentnost su na okruglom stolu u Saboru 12. svibnja osudili vodeći stručnjaci za ustavno pravo i politolozi. Istog dana 11 profesorica i profesora ustavnoga prava s pravnih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku izrazilo je u otvorenom pismu zabrinutost postupkom izrade novog Zakona o izbornim jedinicama i upozorilo na nužnost poštivanja temeljnih načela i procedura ustavne demokracije.
Premijer Plenković se osvrnuo i na pisanje medija o tzv. grupi MARŠ, odnosno o tome da su prijedlog ovog zakona pisali Ivan Malenica, Ivan Anušić, Karlo Ressler i Vladimir Šeks. Za takve navode medija premijer je našao objašnjenje u tome što "ne znavši što mi radimo, stalno nešto govore u eteru što nema veze s istinom".
U svjetlu toga što građanke i građani “ne znaju što oni rade”, Gong podsjeća na negativna iskustva iz nedavne prošlosti s netransparentnosti stručne radne skupine za izradu tzv. lex Agrokora.
Kako građanke i građani Republike Hrvatske ne bi morali vjerovati tek na riječ da su u izradi modela izbornih jedinica sudjelovali neimenovani stručnjaci, da nije riječ o HDZ-ovoj radnoj skupini, Gong od ministra Malenice traži da iziđe u javnost s imenima i onih koji su izradili prijedlog modela i onih koji su bili u stručnoj radnoj skupini ako je osnovana.
Gong je višestruko isticao to da se u demokratskim društvima izborni zakoni mijenjaju na uključiv i transparentan način. Riječ je o temeljnim pravilima političkog natjecanja koja se tiču svih političkih aktera. U doista demokratskim društvima uključivanjem opozicije u izradu izbornih pravila osigurava se povjerenje u izborni proces od strane kandidata i birača, a kroz rasprave vladajućih, opozicije, struke i civilnog društva, nastoje se pronaći najbolja rješenja.
Plenkovićevo priznanje
Što se tiče isključivosti Vlade pri izradi prijedloga Zakona o izbornim jedinicama, premijer Plenković ju je na predstavljanju modela izbornih jedinica otvoreno priznao, rekavši da "ovo nije bio veliki metodološki inkluzivni proces izmjene izbornog sustava".
Kao organizacija koja već 25 godina prati i zagovara pravednu provedbu izbora i sustavno se zalaže za demokratizaciju i unapređenje normativnih okvira izbornih procesa, Gong izražava zabrinutost ovakvim zatvorenim, isključivo stranačkim procesom izrade Zakona o izbornim jedinicama.
Ponovno upozoravamo da je ovo rješenje proizašlo iz krajnje netransparentnog i isključivog procesa i da se njime Hrvatsku ostavlja zarobljenom u sustavu od 10 izbornih jedinica iz kojih se bira po 14 zastupnica i zastupnika, a zbog čega bi se u takvom modelu morale prilagođavati granice izbornih jedinica nakon svake demografske promjene. Gong predlaže model po kojemu bi se Hrvatska umjesto na deset podijelilo na šest izbornih jedinica, uz zadržavanje postojećih jedinica za dijasporu i nacionalne manjine.
