Što su uopće strateške tužbe protiv javne participacije, kako se nositi s njima te do kud sežu granice slobode izražavanja, raspravljalo se u 12. svibnja na Gongovoj radionici o SLAPP-ovima u HUB-u 385 i online, na kojoj su sudjelovali pravnici, uključujući sutkinje i odvjetnike, ali i novinarke te aktivisti koji su bili žrtvama takvih tužbi.
Termin SLAPP-ova je skovan u SAD-u osamdesetih godina prošlog stoljeća kako bi se ukazalo na uvredljivu ili neosnovanu tužbu podignutu protiv nekoga tko se bori za ostvarenje svojih političkih prava ili slobode izražavanja u pitanjima od javnog interesa. Svrha SLAPP-ova nije traženje pravde, već zastrašivanje, ušutkavanje i iscrpljivanje financijskih, ali i fizičkih resursa onih protiv kojih se podižu.
U hrvatskom pravnom sustavu, a ni u onima ostalih zemalja Europske unije, takva vrsta postupaka još nije definirana i ne postoje odredbe ili mehanizmi koji žrtvama SLAPP tužbi omogućuju konkretnu zaštitu u tim postupcima. Na razini EU je u tijeku rasprava o prijedlogu Direktive o SLAPP tužbama, koja će se odnositi na slučajeve s prekograničnim elementom, dok je od travnja 2022. godine na snazi je i posebna Preporuka koja se odnosi na ove postupke, a predviđaju specifične mehanizme koji se odnose upravo na ovu vrstu tužbi.
Prema podacima Hrvatskog novinarskog društva iz svibnja 2023., u Hrvatskoj je aktivno oko 940 tužbi protiv medija i novinara, što je čini jednom od najgorih država u Europi. Značajan dio odnosi se i na SLAPP-ove, istaknula je u uvodu Sanja Pavić, Gongova pravnica. Potom je predstavila Gongovu analizu u kojoj su izložena tri različita slučaja SLAPP-a u Hrvatskoj, od kojih se dva odnose na aktiviste, radi upozoravanja da takvim tužbama nisu izloženi samo novinari, već i obični ljudi koji se bore za dobrobit svoje zajednice.
Vanja Jurić, odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo i članica stručne skupine Europske komisije za SLAPP-ove, povela je sudionike kroz primjere najpoznatijih SLAPP-ova u Europi te praksu Europskog suda za ljudska prava, koji su ukazali na činjenicu da je potrebna detaljnija regulacija ovih postupaka, kao i kroz one u Hrvatskoj. Tako je, između ostalog, Hrvatska turistička zajednica tužila blogera Paula Bradburyja zbog kritike njihovog rada, kao i zbog parafraziranja službenog slogana u “Croatia full of uhljebs”, da bi nakon gotovo četiri godine povukla svoju tužbu. Kroz slučaj Hrvoja Zovka, predsjednika Hrvatskog novinarskog društva i tadašnjeg glavnog urednika Hrvatske radiotelevizije, kojeg je HRT tužio zbog ukazivanja na tamošnje probleme i afere, prikazala je koliko takve tužbe pogađaju i na profesionalnoj i na privatnoj razini.
Jedna od ključnih stvari koju je potrebno utvrditi kada se radi u ovakvim predmetima u kojima se preispituje sloboda izražavanja, jest utvrditi kada je neka informacija vrijednosni sud, a kada činjenična tvrdnja. Također, granice dopuštene kritike znatno su šire kada se radi o političarima i javnim osobama, no praksa hrvatskih sudova u ovakvim predmetima još uvijek nije ujednačena, zbog čega je potrebno osloniti se na odgovarajuće odluke Ustavnog suda, uz praksu ESLJP-a.
Posebno je istaknuta potreba edukacije pravosudnih dužnosnika, na što su upozorile i sudionice iz redova sutkinja. Naglasile su kako je ograničen broj sudaca koji mogu sudjelovati na edukacijama te da edukacije ovakvog tipa, koje smatraju izuzetno potrebnima, trebaju biti dostupne većem broju sudaca. Upozorile su i kako problemi sudbene vlasti nisu samo problem sudstva, već i da zakonodavna i izvršna vlast moraju omogućiti uvjete sucima kako bi kvalitetno obavljali svoj rad.
Gong je, zajedno s još 10 zemalja, dio paneuropskog konzorcija Pioneering AntiSLAPP Training for Freedom of Expression - PATFox, kojemu je cilj naučiti pravne stručnjake diljem Europe kako što kvalitetnije postupati kada se nađu u ovakvim tužbama.
