Uoči međuinstitucijskih pregovora o zakonodavnom paketu EU-a sprječavanje pranja novca, Gong je s preko 180 organizacija iz cijele EU i šire uputio hitni apel Mairead McGuinness, povjerenici za financijske usluge, zahtijevajući da otvoreno podrži odredbe za omogućavanje nesmetanog pristupa registru stvarnih (i tajnih) vlasnika koje je Europski parlament nedavno predložio.
Pristup zakonodavaca ovom ključnom pitanju odredit će hoćemo li nakon prošlogodišnje štetne presude Suda Europske unije skliznuti nazad u eru korporativne tajnosti. Anonimne tvrtke postale su sinonim za pranje novca te djeluju kao prijenosnici korupcije, poreznih utaja i okolišnog kriminala. Zahvaljujući desetljećima tajnosti koja je štitila ove mutne entitete, kriminalni pojedinci iz cijelog svijeta pronalazili su utočište u Europskoj uniji, zaobilazeći sankcije, izbjegavajući odgovornost i čineći nove zločine. Za njihovo otkrivanje često je bio zaslužan predan novinarski, aktivistički ili akademski rad.
EU je to prepoznala 2015. i 2018. godine Direktivom o sprječavanju pranja novca koja je uspostavila i zatim proširila pravo na pristup informacijama o stvarnim vlasnicima društava. Učinak tih mjera tek je počeo postajati vidljiv kada je prošlog studenog Sud Europske unije donio iznenađujuću presudu kojom su poništene odredbe o javnom pristupu i zamijenjene starom direktivom prema kojoj se pristup podacima o stvarnom vlasništvu temeljio na legitimnom interesu. Među brojnim nedostacima takvog pristupa najuočljiviji je bio taj da su države članice primjenjivale različite kriterije pri rješavanju zahtjeva za pristup ovim informacijama. Isti bi zahtjev u jednoj državi bio prihvaćen, a u drugoj odbačen ili bi podaci bili pruženi organizacijama civilnog društva, ali ne i istraživačkim novinarkama. Takve diskrecijske ocjene podložne su zloupotrebi i predrasudama te ih je potrebno onemogućiti Šestom direktivom o sprječavanju pranja novca.
Sam Sud EU priznao je da novinari i novinarke, kao i organizacije civilnog društva, imaju legitiman interes, stoga se nova direktiva mora pobrinuti da civilni akteri ispune svoju watchdog ulogu i ostvare pristup informacijama o stvarnom vlasništvu bez nužnosti njegova dokazivanja. Također je važno osigurati da se podaci o onima koji pristupaju informacijama o stvarnom vlasništvu ne dijele s tvrtkama ili njihovim vlasnicima pod bilo kojim okolnostima, kako bi ih se zaštitilo od odmazde.
Nova direktiva od posebne je važnosti za zemlje poput Hrvatske, u kojima se borbi protiv korupcije i pranja novca još uvijek pristupa vrlo površno, unatoč brojnim aferama koje ukazuju na dubinu problema. Gong već godinama upozorava na to da hrvatski Registar stvarnih vlasnika ne rješava problem tajnog vlasništva i kriminalne premreženosti poduzetnika te da su dva zakona koja reguliraju ovo pitanje u kontradikciji. Jednako kao u slučaju EU zakonodavstva, Hrvatskoj je potreban čvrst okvir koji jamči transparentnost i dostupnost podataka o stvarnom vlasništvu (što uključuje i tajno vlasništvo) kako bi se obeshrabrilo sklapanje ortačkih ugovora i suzbila korupcija.
Ovim apelom pozivamo Europsku komisiju da ispuni svoj dio odgovornosti za uspostavljanje učinkovitih mehanizama zaštite financijskog integriteta Europske unije i suprotstavljanje kriminalnim radnjama počinjenim preko trgovačkih društava.
