Povodom Svjetskog dana slobode medija, izradili smo analizu kojom ponovno upozoravamo na problem strateških tužbi protiv javne participacije - SLAPP (strategic lawsuits against public participation), u kojima je Hrvatska jedna od predvodnica u Europi.
Prema anketi koju je Hrvatsko novinarsko društvo provelo petu godinu za redom, trenutno je u Hrvatskoj aktivno najmanje 945 tužbi protiv medija i novinara. Od ukupno 945 tužbi, 910 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. Kada je riječ o kaznenim postupcima, 9 medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka. Osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, tužitelji su najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci. Kao i prema rezultatima lanjskih anketa, među nakladnicima najviše tužbi ima Hanza media – 421 parnični postupak i 11 kaznenih. Druga po broju tužbi je Styria, koja samo za Večernji list i 24sata ima 190 parničnih postupaka i 6 kaznenih. Što se tiče najduljeg sudskog spora, on traje već 33 godine i vodi se protiv Večernjeg lista.
U travnju 2022. godine, Europska komisija donijela je prijedlog anti-SLAPP direktive koja će se odnositi na slučajeve s prekograničnim elementom. Direktiva će biti obvezujuća i uspostavlja mehanizam kojim bi suci trebali automatski na početku odbacivati slučajeve u kojima nema dovoljno dokaza da je tužba osnovana. Troškovi neosnovanih tužbi trebali bi pasti na tužitelja, dok bi tuženi imali pravo na kompenzaciju. Direktiva upućuje na bitne karakteristike postupaka koji mogu ukazati da je riječ o zlonamjerno pokrenutom postupku, a to su nerazmjerna, prekomjerna ili nerazumna priroda tužbenog zahtjeva ili njegova djela, postojanje više postupaka povezanih sa sličnim pitanjima koje je pokrenuo tužitelj ili povezani subjekti te zastrašivanje, uznemiravanje ili prijetnje tužitelja prije ili u vrijeme pokretanja sudskog postupka.
Za države članice izdane su i Preporuke kojima se predlaže da zakonodavstva članica slijede Direktivu i mehanizam ranog odbacivanja tužbi. One bi morale osigurati da pravila koja se odnose na klevetu nemaju negativan utjecaj na slobodu izražavanja i postojanje slobodnog i pluralnog medijskog okruženja. Pravosudni dužnosnici trebali bi se educirati kako bi bolje mogli prepoznati problem, a žrtve SLAPP-ova trebale bi imati pristup obrani, uključujući i besplatnu pravnu pomoć.
Hrvatska je specifična u Europi po tome što veliki dio SLAPP-ova iniciraju suci, a pritom si međusobno dosuđuju previsoke iznose na ime naknade štete koji nisu razmjerni učinjenoj povredi. O tome je 2018. godine odlučivao i Europski sud za ljudska prava u slučaju Narodnog lista, protiv kojeg je niz sudaca podnio tužbe i tražio enormne iznose za naknadu štete. Praksa je nakon toga promijenjena te suci sada dosuđuju manje iznose, od 10.000 do 20.000 kuna. Ipak, u slučaju Davorke Blažević, novinarke portala Tris koju je tužila nekadašnja predsjednica Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović, zbog općepoznatih činjenica, odnosno problematiziranja presuda donesenih dok je bila predsjednica suda, navedenih u kolumni “Portret tjedna”, taj je iznos bio mnogo veći, preko 40.000 kuna. Zbog toga je Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo akciju prikupljanja novca za novinarku, a najavljena je i objava liste sudaca koji iniciraju SLAPP tužbe. A u međuvremenu, kolumna “Portret tjedna” je ugašena zbog straha od potencijalnih tužbi drugih aktera čija bi se djelovanja mogla propitivati.
Ministarstvo kulture i medija osnovalo je 2021. godine Stručnu radnu skupinu radi oblikovanja politike suzbijanja SLAPP-a, nakon što je Europska komisija usvojila Akcijski plan za europsku demokraciju, kojemu je jedan od primarnih ciljeva potpora samostalnim i neovisnim medijima, a u novi Zakon o medijima planira se implementirati mehanizam za rano prepoznavanje i odbacivanje SLAPP-ova. Na rezultate toga rada, pak, morat ćemo još pričekati.
Iako su u fokusu javnosti i Vlade Republike Hrvatske, najviše SLAPP-ovi protiv novinara, njima su podložni i aktivisti, udruge civilnog društva te svatko tko se odluči suprotstaviti moćnima i bogatima. Iz tog razloga, potrebno je pozornost posvetiti ne samo SLAPP-ovima protiv novinara, već i onima protiv aktivista, građanki i građana koji žele dobro svojoj zajednici, no pritom nailaze na prepreke koje im postavljaju oni u poziciji moći.
U našoj analizi donosimo pregled tri različita SLAPP-a u Hrvatskoj. U jednom slučaju jedna je dalmatinska općina odlučila stati na kraj aktivistu koji se borio za svoj okoliš podno Nacionalnog parka Paklenica, u drugom su se političarka i aktivistica suprotstavile devastaciji pomorskog dobra, a treći je slučaj novinara koji je svojim komentarima jako pogodio jednog poznatog hrvatskog suca.
