Razvijenost civilnog društva jedan je od preduvjeta društvene otpornosti, no nevladine organizacije, udruge i građanske inicijative diljem Europske unije suočavaju se s brojnim pritiscima uslijed „erozije demokratskih procesa i kršenja vladavine prava“ – skraćeni je zaključak ovogodišnjeg izvještaja European Civic Foruma o prostoru civilnog djelovanja u 2022. godini (Civic Space Report 2022). Gong je sudjelovao u izradi izvještaja kao izvjestitelj za stanje u Hrvatskoj.
Premda su krize poput pandemije i rata u Ukrajini dodatno naglasile ključnu ulogu civilnih aktera u očuvanju temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda, jačanje antidemokratskih tendencija u brojnim članicama EU – kao i sustavno demokratsko nazadovanje u pojedinim članicama – rezultiralo je udarima na organizacije civilnog društva. O tome svjedoče izvještaji stručnjakinja i stručnjaka s terena u 14 država obuhvaćenih izvještajem, a Gongov pregled hrvatskog nacionalnog konteksta uvelike doprinosi zajedničkim zaključcima.
Kao ključne prepreke razvoju područja civilnog djelovanja, Gong je prepoznao nedostatak politika za jačanje sektora, administrativnu preopterećenost, isključivanje predstavnika i predstavnica nevladinih organizacija iz procesa donošenja odluka te različite oblike nasilnog ušutkavanja, uključujući kriminalizaciju, difamacijske kampanje i SLAPP tužbe.
Primarni trend dramatičnog slabljenja sudjelovanja organizacija civilnog društva u donošenju političkih odluka vidljiv je kroz promjene u strukturi i načinu rada Savjeta za razvoj civilnoga društva, koje su unazad nekoliko godina obilježile prijelaz iz međusektorskog dijaloga u uniformno glasanje većine koju čine predstavnice i predstavnici tijela državne uprave. Gong je istaknuo posebno zabrinjavajuću praksu lažiranja participacije uključivanjem “žeton udruga” - organizacija s minimalnim ili nepostojećim iskustvom u relevantnim policy područjima, ali vidljivom sklonošću suradnji s vladajućom koalicijom. Potencijal za utjecaj na donositelje odluka dodatno je smanjen ograničenjem mogućnosti okupljanja na Markovom trgu, na što Gong kontinuirano upozorava zagovarajući uklanjanje barikada.
O kroničnom nedostatku političke volje za jačanjem uloge civilnog društva najbolje svjedoči činjenica da, od njezina isteka 2016. godine., nije usvojena nova Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva, a isto vrijedi i za Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava (koji je sadržavao važne mjere za podršku ljudskopravaškim organizacijama). Tim dugogodišnjim zanemarivanjem strateške podloge za razvoj civilnog sektora, postupno se otvorio prostor za sve veće pritiske na pojedince i udruge, posebice one s watchdog i zagovaračkom ulogom, a rezultat su brojni primjeri udara na aktiviste i aktivistkinje te novinare i novinarke. Održivost rada organizacija civilnog društva nerijetko je ugrožena i otežanim pristupom financijskim sredstvima koja dodjeljuju donatori iz javnog sektora, pri čemu dio sredstava odlazi udrugama koje djeluju protivno vrijednostima pluralizma i ljudskih prava.
Cjeloviti izvještaj, uz Gongove preporuke za razvoj područja civilnog djelovanja, pročitajte u izvještaju za Hrvatsku u 2022. godini.
