Javnost ima pravo znati što se događa s javnim novcem, poručio je Povjerenik za informiranje i odredio HBOR-u da mora poslati Gongu ugovore s medijima o oglašavanju.
Nakon godinu dana borbe Gonga s HBOR-om da otkrije svoje ugovore za medijsko oglašavanje s tvrtkama za 2020. i 2021. godinu, povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan ovako je objasnio nadležnima u HBOR-u zašto nisu smjeli uskraćivati te dokumente Gongu, odnosno javnosti:
"Bilo koja pravna ili fizička osoba koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti, mora biti svjesna da (time) ulazi u javni prostor gdje prevladava javni interes i gdje pretežu načela transparentnosti."
Izostavili najzanimljivije - podatke o novcu
Povjerenik za informiranje donio je rješenje po kojem HBOR Gongu mora dostaviti preslike svojih 30 ugovora s medijskim tvrtkama i medijskim agencijama o oglašavanju, sponzorstvima, natječajima i sličnom.
Sve je počelo u prosincu 2021. kad se Gong žalio povjereniku za informiranje nakon što je HBOR, po zahtjevu Gonga prema Zakonu o pravu na pristup informacijama, za 2020. i 2021. pristao dostaviti samo imena medijskih tvrtki s kojima je HBOR sklapao ugovore o oglašavanju, ali ne koliko njih, kojih datuma, niti na koje iznose.
Bila je riječ o tvrtkama Hanza media, Večernji list, Lider media, Glas Istre novine, Novi list, Glas Slavonije, Agroklub, Ciudad, 24sata, Kronomedia i Njuškalo. Gong se povjereniku za informiranje požalio nekoliko tjedana prije objave rezultata svog istraživanja "Državno oglašavanje - milijuni iz proračuna i državnih tvrtki slijevaju se u birane medije".
Od poslovne tajne do 'zloupotrebe ZPPI-a'
Građanke i građani mogu provjeriti na Gongovom alatu ImamoPravoZnati.org koja su tijela vlasti na lokalnoj i državnoj razini tada transparentno odgovorila kojim su medijima plaćala oglašavanje, a koja ne. Pretraživati upite s odgovorima ili zabilježenim izostankom odgovora možete pretraživati upisivanjem ključnih riječi poput "Večernji list", "Hanza", "Lider media"…
HBOR je u svom odgovoru bio vrlo štur. Poslao je samo popis medija u kojima je plaćao oglašavanje u 2020. i 2021. s OIB-ima tih tvrtki i to je bilo to. Iz odgovora se nije vidjelo niti o koliko ugovora je riječ, kamoli o kolikim novcima je bila riječ, što je točno bilo predmet ugovora (informiranja, oglasi, natječaji, sponzorstva ili drugo).
Obrazloženje HBOR-ovog odgovora je bilo puno duže. Na sedam stranica objašnjavalo se da dokumenti sadrže poslovne tajne, pa bi objava dokumenata značila njihovo kršenje, tvrdilo se da se na HBOR odnose Zakon o bankama i Zakon o trgovačkim društvima, sve do tvrdnji da moraju štititi osobne podatke kao kategoriju čija je zaštita zajamčena Ustavom RH, da su sredstva HBOR-a "samo manjim dijelom'' javna, da bi otkrivanje dokumenata kompromitiralo HBOR-ovo poslovanje u budućnosti i da je Gongov zahtjev zapravo "zloupotreba prava na pristup informacijama".
Javnost ima pravo znati što je s njenim novcem
Povjerenik je, međutim, konstatirao da Republika Hrvatska novčanim sredstvima sudjeluje u HBOR-u, da sedam milijardi kuna temeljnog kapitala HBOR-a pripada državi i da se uopće zakonskim aktima država prema HBOR-u odnosi kao prema instituciji s javnim sredstvima. A ako su sredstva javna, javnost ima pravo znati što se s tim novcem događa.
Uostalom, objašnjava povjerenik, cjenici medijskih usluga su javni, podaci o odgovornim osobama iz tih tvrtki također. O zloupotrebi prava na pristup informacijama nema govora, tumači se dalje, već samim time što je riječ o 30 ugovora po tri stranice sa 380 stranica popratne dokumentacije.
Povjerenik je sve skupa ilustrirao i time da je HBOR do studenog 2021. te godine imao samo 17 zahtjeva za informacijama. Usto, konstatirao je, Gong je u promatranom razdoblju od HBOR-a samo dvaput tražio informacije. Jedino što HBOR ima pravo zaštiti, podaci su poput identiteta i e-mail adresa službenika iz komunikacije.
Moguće i prisilno izvršenje
Gongova iskustva s traženjem javnih informacija od HBOR-a još su i dulja. U ožujku 2022. Gong je nakon tri godine pravne bitke s HBOR-om koji je odbijao dostaviti tražene informacije, konačno dobio podatke o svim kreditima što ih je HBOR izdao od 1992. do 2018.
Na najnovije rješenje povjerenika za informiranje, ovo o plaćanju oglašavanja i drugih usluga medijskim kompanijama, HBOR se nema pravo žaliti Povjereniku, nego može pokrenuti spor na Visokom upravnom sudu u roku od 30 dana od dostave rješenja.
Povjerenik izričito ističe da već time što je tu riječ o odluci službenog tijela, nitko se u HBOR-u ne treba plašiti niti bilo kakvih poslovnih posljedica, zato što postupa po pravomoćnoj odluci Povjerenika za informiranje. Povjerenik kaže i to da pravomoćna odluka znači da je HBOR po njoj obavezan postupiti, dostaviti podatke, pa čak i "prisilnim izvršenjem izricanjem novčane kazne čelniku tijela", ako bi bilo potrebno.