Zastupnik SDP-a Arsen Bauk ambasador je Parlametra, i to zbog zagovaranja objave poimeničnih rezultata glasanja zastupnica i zastupnika. U razgovoru za Parlametar iznosi svoje viđenje kako bi trebao izgledati novi Zakon o izbornim jedinicama, ali i pojašnjava zašto ga nije promijenila Vlada u kojoj je bio ministar uprave iako je Ustavni sud na problem upozorio još 2010. godine.
Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada i preporučuje da nove izborne jedinice što je više moguće prate administrativno-teritorijalni ustroj države. Što očekujete da će Vlada predložiti, a što bi trebalo biti predloženo?
Čim su predstavljeni rezultati popisa stanovništva, mi smo predložili novo rješenje po kojemu bismo imali šest izbornih jedinica s različitim brojem glasača koje prate granice županija. Vlada će predložiti ono što najviše odgovara HDZ-u, mada ne vidim da u bilo kojem modelu proporcionalnog sustava, s više izbornih jedinica i većim brojem mandata, može nešto pretjerano ušićariti, a da prijedlog bude ustavan. To su jednostavno matematičke zakonitosti.
Pravo je vrijeme da se predlože izborne jedinice koje bi se poklapale s granicama županija, bilo kroz više županija, bilo kao jedna županija, kako god predlože ovo što zadovoljava četiri uvjeta: regionalna zastupljenost, utjecaj građana kroz preferencijalno glasanje, jednakost glasa i granice županija.
Ustavni sud još je 2010. godine upozorio na taj problem. Zašto SDP-ova Vlada, u kojoj ste bili ministar uprave, nije mijenjala taj zakon? I Gong je 2014. godine izašao sa svojim prijedlogom.
Ustavni sud je tada stidljivo ukazao na taj problem. Naša Vlada nije mijenjala Zakon zato što promjena ne bi donijela bitno drugačije rezultate niti su te razlike bile kolike su danas, što je potvrdio i Ustavni sud jer je još 2015. godine donio drugačiju odluku nego danas. Usto, radi se i o tome da su postojali različiti interesi različitih stranaka u vladajućoj koaliciji oko predloženih rješenja i stranke koje su, uz SDP, činile parlamentarnu većinu željele su po istom zakonu ići na izbore.
Inače, naša Vlada je promijenila izborni zakon – uvela je preferencijsko glasanje, obavezni broj žena i muškaraca na listama, što je Ustavni sud ukinuo, a to se malo zaboravlja. Što se tiče izbornih jedinica, kako Ustavni sud tada nije reagirao jer očito nije bilo potrebe i mi smo ocijenili da još nije situacija takva da se na to reagira. Kao ministar davao sam neke prijedloge koji nisu naišli pretjerano na političku podršku kod političkih stranaka.
Moj i Gongov prijedlog su slični, ali mislim da sam ja još 2012. godine krenuo govoriti o izbornim jedinicama. No, u konačnici, ministar nije taj koji donosi odluku, Vlada se očituje, Sabor donosi odluku, a političke stranke ocjenjuju. Tada očito nije bilo sazrelo vrijeme jer nisu bile tako velike razlike po izbornim jedinicama, a sada su veće pa je vrijeme. No, i s novim zakonom, neće se dogoditi revolucionarna promjena u broju mandata, bit će tek korekcija u rasporedu sastava stranačkih klubova po regijama. Bit će manje Slavonaca, a više Dalmatinaca.
Imamo oko pola milijuna birača viška. Kako biste riješili problem fiktivnih birališta?
U Zakonu o prebivalištu postoje mehanizmi kojima se to može riješiti ili prevenirati. Ako osoba dvije godine živi u inozemstvu, ona može imati prebivalište u Hrvatskoj, a boravište negdje drugdje, no, nakon toga treba prijaviti prebivalište tamo gdje jest. Ta bi osoba i dalje bila u popisu birača, ali za dijasporu. Taj problem najviše dolazi do izražaja na lokalnim izborima, dok na parlamentarne izbore ima minimalan utjecaj. S obzirom na to da glasaju živi ljudi, s hrvatskim državljanstvom, onda je samo pitanje na kojem mjestu glasaju i u kojoj izbornoj jedinici im se broji glas. Oni koji su u inozemstvu na glasanje idu u ambasade i konzulate, a tamo nije baš neki enorman odaziv da bi u većoj mjeri ugrozio regularnost izbornog procesa.
Što se tiče onih koji žive na jednom, a prijavljeni su na drugom mjestu, ti bi imali pravo glasati tako da je sasvim svejedno za ukupni rezultat. Biračko pravo je pravo svih hrvatskih državljana, a njih ima punoljetnih preko 4,5 milijuna, samo ih je veliki broj u inozemstvu. Ako u registru birača imamo 4,5 milijuna birača, a punoljetnih birača oko 3,1 milijuna, onda znači da je hrvatskih državljana u inozemstvu koji imaju pravo glasa oko 1,5 milijuna i kada bi došli na biračko mjesto i pokazali hrvatske dokumente dobili bi glasački listić.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović se od početka 1990-ih bavi političkim novinarstvom. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
Pribilježite se na Parlametar bilten OVDJE, i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
