Blokada Markovog trga protegla se na već 844 dana. Jedini ustupak organizatorima današnjeg prosvjeda "Obale i more – 100% slobodno, 100% naše" protiv prijedloga Zakona o pomorskom dobru, inicijative "Javno je dobro", bio je da su policijske ograde pomaknute tako da se oslobodilo oko 200 metara četvornih* prema crkvi sv. Marka.
S obje strane ograđenog prostora u koji se pokušalo natiskati nekoliko stotina građana, i prema zgradi Vlade i prema zgradi Sabora, prosvjed su osiguravali kordoni interventne policije kojima su podršku pružali temeljni policajci, raspoređeni na nekoliko punktova prema jugu, sve do Katarininog trga.
Gong je još u ožujku 2022. pozvao Vladu da pokaže stvarnu političku volju i otvori se prema građankama i građanima tako što će, između ostalog, ukloniti policijske barikade kojima se izvršna vlast Republike Hrvatske "štiti" još otkako je mladi napadač iz automatskog oružja pucao na zgradu Vlade 12. listopada 2020.
Mjere osiguranja i zaštite zbog kojih građanke i građani već skoro dvije i pol godine ne mogu proći Markovim trgom, provode se prema odredbi Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora, a u koju je nakon napada na zgradu Vlade, Markov trg dodan kao štićeni prostor prve kategorije.
Ranije su u toj kategoriji bili objekti Ureda predsjednika RH na Pantovčaku, kao i zgrade Sabora i Vlade, zbog čega se Gong i dalje pita je li zatvaranje cijelog Trga nesrazmjerno stanju, osobito ako policija ne vodi nikakvu evidenciju o kretanju štićenim prostorom. Argument više za takvo propitivanje Gong je naveo u svibnju prošle godine, nakon što je utvrdio da policija ne vodi nikakvu evidenciju osoba koje se inače kreću štićenim prostorom.
U svojim preporukama za otvorenost, Gong je prošle godine pozvao Vladu da ne čeka jesen i rok u kojem, prema Uredbi o štićenim osobama, treba obnoviti sigurnosnu prosudbu o tome koliko su mjere na Markovom trgu nužne, nego da to učini i prije isteka propisanih dvije godine od izrade prethodne prosudbe.
Unatoč tome, već nekoliko mjeseci u trećoj godini od napada na zgradu Vlade koji je premijer Andrej Plenković nazvao terorističkim činom, policijske barikade i dalje priječe slobodan pristup Markovom trgu, jednako stanovnicima Gornjeg grada, turistima kao i građankama i građanima koji žele sudjelovati u političkom životu svoje zemlje.
Javnost do danas nije dobila informacije o novoj sigurnosnoj procjeni. Usto, nije dobila niti službenu potvrdu da je doista bila riječ o terorističkom činu, a ključne demokratske institucije RH i dalje su zabarikadirane. Pristup zgradama Vlade, Hrvatskog sabora i Ustavnog suda moguć je samo nakon registracije na policijskim punktovima oko štićenog prostora.
To je u suprotnosti s međunarodnim standardima o pravu na mirno okupljanje, prema kojima svako ograničenje prava na okupljanje oko mjesta od demokratskog značaja, poput sudova, parlamenta i drugih službenih zgrada, mora biti točno opisano i argumentirano. Ovakvo ograničenje kretanja na Markovu trgu stoga obeshrabruje organiziranje prosvjeda.
U prilog sumnjama u opravdanost ograničavanja kretanja na Markovu trgu ide i činjenica da istodobno nema nikakvih posebnih sigurnosnih mjera ovakve vrste oko zgrade Nacionalne sveučilišne knjižnice gdje Vlada održava sjednice nakon potresa iz 2020.
Prema Ustavu RH, svako ograničenje slobode ili prava građanki i građana mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom konkretnom slučaju i stoga ponovo postavljamo pitanje: je li nakon gotovo dvije godine sigurnost toliko ugrožena da je i dalje nužno zatvaranje Markovog trga?
Unutar ograđenog prostora na trgu, današnjem prosvjedu je podršku došlo pružiti i 15 saborskih zastupnika iz cijelog političkog spektra cijele opozicije. Organizatori su na prosvjedu, između ostalog, kazali i to da se nadaju da će uskoro i policijska ograda nestati, jer i taj prostor trga predstavlja javno dobro i kao takav pripada građankama i građanima.
Dodatnu ironiju ovakvom stanju u Zagrebu 2023. godine daje i povijesna činjenica da je u Zlatnoj buli iz 1242., kojom je zagrebački Gradec dobio status slobodnog kraljevskog grada, tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. naveo:
"Nadalje određujemo, da se održava u istom gradu svečani trg dva dana u tjednu, to jest, u ponedjeljak i četvrtak, i da je osim toga svakoga dana - trg svakidašnji."
*Napomena: U prvotnoj verziji članka bilo je navedeno da je policija za potrebe prosvjeda oslobodila oko 150 metara četvornih.
