Kako povećati transparentnost pravosudnog sustava i vratiti povjerenje građana, pitali su se na istoimenom okruglom stolu Gonga član Državnog sudbenog vijeća, predstavnici najvećih oporbenih političkih stranaka, profesor prava, predstavnici civilnog društva te novinar koji prati pravosuđe. Svi okupljeni složili su se da su nužne promjene koje bi povećale otvorenost pravosuđa, kao i promjene unutar izbora članova samog Državnog sudbenog vijeća. Nažalost, svoje mišljenje nisu dali predstavnici vlasti i vrh Državnog sudbenog vijeća, budući da su otkazali svoje sudjelovanje neposredno prije početka okruglog stola, pokazujući time koliko im je stalo do promjena.
“Da bismo vjerovali pravosuđu, ono mora biti neovisno, ali i odgovorno. Voljno biti transparentnije, otvorenije i time više vjerovati nama, građanima i građankama. Drago nam je i da u samom sustavu postoji želja za propitivanjem postojeće prakse kakvu iskazuje predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, primjerice oko vanjskih aktivnosti sudaca. Regulacija vanjskih angažmana sudaca je i među Gongovim preporukama.”, istaknula je tad izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet.
Povjerenje u neovisnost pravosuđa u Hrvatskoj najniže je među EU zemljama, što ne čudi s obzirom na velike korupcijske afere vezane uz suce, isprepletenost sudaca i politike i dugotrajnost procesa kada su u pitanju bogati i politički moćni. Iz tog razloga Gong, kao organizacija koja ima za cilj unapređenje demokratskih institucija i procesa, donosi preporuke koje bi ojačale transparentnost pravosudnog sustava, i učiniti pravosuđe boljim i dostupnijim.
Nužna je javna dostupnost podataka o individualnim glasovima članova Državnog sudbenog vijeća, dokumentacije i članova DSV-a i kandidata te javna dostupnost snimke razgovora. Za ovo se zalažemo jer je primjećeno da se najviše problema javlja upravo kod bodovanja individualnog, odnosno strukturiranog razgovora zbog nepostojanja jasnih kriterija bodovanja. Isto tako, ukoliko su članovi obitelji kandidata zaposleni unutar pravosudnog sustava, to bi morali obavezno deklarirati.
Potrebno je uvesti obvezu dostave detaljnije dokumentacije za kandidaturu za članstvo u samom DSV-u koja bi bila javno dostupna, budući da kandidati trenutno ne moraju obrazlagati ni razloge i ciljeve svoje kandidature. Također, stručnoj javnosti, odnosno odvjetničkoj komori, akademskim institucijama te organizacijama civilnoga društva se treba omogućiti da daju svoju ocjenu kandidata koja bi bila javno dostupna na stranicama Vrhovnog suda.
Neanonimizirane odluke svih sudova treba učiniti dostupnima javnosti, kao što već i je praksa u dijelu europskih država, gdje se anonimizacija vrši samo na opravdani zahtjev. Nadalje, odluke moraju biti lako i brzo pretražive te trebaju biti dostupne zajedno sa snimkama sudskih rasprava. Čak i u slučajevima kada je javnost morala biti isključena iz postupka, odluke suda bi i tad trebale biti javne, uz uvjet anonimizacije.
Potrebno ograničiti izvansudske aktivnosti sudaca, na što smo upozoravale još prošle godine. Ograničenje se odnosi na vrijeme trajanja aktivnosti, visinu naknade, ali i preporuku da za svoj honorarni angažman mora dobiti dozvolu predsjednika suda - s obzirom da tome nije tako u ovom trenutku. Predsjednici sudova često ne znaju što im rade suci kad ne rade. U nekim europskim zemljama, suci uopće ne mogu obavljati naplatne izvansudske aktivnosti, a redovito im je potrebno odobrenje predsjednika suda. Zato je nužno i da se imovinske kartice sudaca nadopune s podacima o izvorima plaćanja honorara.
Svi elementi dodjele svakog pojedinog predmeta sucima trebali bi biti transparentni i dostupni. Tako bi se moglo provjeriti je li doista u pitanju nasumičnost ili ljudska intervencija, što trenutno nije slučaj te je u tom pogledu potrebna veća regulacija. Također, pravo na zakonito izabranog suca, za razliku od primjerice njemačkog i slovenskog ustava, nije zajamčeno Ustavom RH.
Javnost bi trebala imati veći uvid u stegovne postupke, koji su zasad poprilično tajni, te bi sudovi trebali pružati detaljnu statistiku i sažetke odluka u stegovnim postupcima, što sada ne čine. DSV objavljuje informacije s vrlo malo detalja o stegovnim postupcima, a ni sustavni podaci o pokrenutim stegovnim postupcima, razlozima njihova pokretanja te trajanju tih postupaka i ishodu nisu javno dostupni.
Co-funded by the European Union and the Government Office for Cooperation with NGOs. Views and opinions expressed are however those of the author only and do not necessarily reflect those of the European Union or the Government Office for Cooperation with NGOs. Neither the European Union nor the Government Office for Cooperation with NGOs can be held responsible for them
