Jučer je u Hrvatskom saboru održana rasprava o prijedlogu Kodeksa o etičkom djelovanju zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru, o kojem je i Gong u rujnu održao okrugli stol. Za razliku od HDZ-a, saborska oporba je ocijenila kako je predloženi kodeks mrtvo slovo na papiru kojim se zadovoljava tek forma i ispunjavaju preporuke GRECO-a. A koliki je interes saborskih zastupnika za ovaj propis, govori činjenica da je na raspravi sudjelovalo samo 11 zastupnika.
Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Dražen Bošnjaković naveo je da u kodeksu nema odredbi o sankcijama jer su zastupnici već pod udarom poslovničkih sankcija u kojima se izriču opomene. Nino Raspudić iz Mosta naveo je kako je taj kodeks za saborske zastupnike potpuno nepotreban i neprihvatljiv jer je redundantan i da se ono što nalaže već nalazi u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i u saborskom Poslovniku. Dalija Orešković iz Centra je pozvala oporbene zastupnike da ne glasaju za ovakav kodeks koji je etički kodeks HDZ-a te da “nema blage veze" s poštovanjem preporuke koju je dao GRECO, budući da će nadzor nad poštivanjem kodeksa provoditi Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav, u kojem većinu imaju vladajući.
Upravo je pitanje nadzora provedbe kodeksa najspornije , jer, kao i u slučaju Vladinog etičkog kodeksa kojeg smo po donošenju kritizirali, nadzor je ponovno stavljen u ruke vladajućih, umjesto da to čini neovisno tijelo kao što je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Također, sporna je i široko postavljena odredba koja se odnosi na zabranu širenja zlonamjernih ili neutemeljenih optužbi protiv drugih zastupnika i drugih osoba te iznošenje laži i insinuacija o privatnom životu drugih zastupnika i članova njihovih obitelji, a koja će redovito dovoditi do ograničenja slobode govora zastupnika. Nadalje, nedostaju odredbe o sankcioniranju pribavljanja osobne ili financijske koristi na štetu javnog interesa, kao što je primanje darova i lobiranje.
Gong je usporednom analizom etičkih kodeksa izradio preporuke s ciljem da Hrvatski sabor, ali i jedinice lokalne i regionalne samouprave svojim etičkim kodeksima ispoštuju najviše standarde. Obzirom na visoku percepciju korupcije u Hrvatskoj, kao i nisko povjerenje u institucije, smatramo kako bi dužnosnici trebali pokazali i veću razinu odgovornosti prema javnosti. Nadamo se kako će i Vlada, razmotriti i moguće usvojiti neke od sljedećih preporuka:
1. Provjera od strane tijela nadležnog za provedbu kodeksa sadržavaju li imovinske kartice dužnosnika sve potrebne podatke. Podaci imovinskih kartica trebali bi biti dostupni u otvorenom formatu za slobodno preuzimanje, odnosno putem API pristupa na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje vodi registar.
2. Kršenja kodeksa koja se odnose na pribavljanje osobne financijske koristi ili koristi trećim stranama na štetu javnog interesa (darovi, financijski interesi, zlouporaba informacija i lobiranje) trebalo bi proslijediti na odlučivanje Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa.
3. Objava podataka o sastancima s trećim osobama bila bi preglednija i lakše dostupna kada bi se svi sastanci s lobistima prijavljivali na jednom mrežnom mjestu, kao registar u otvorenom formatu za slobodno preuzimanje putem API pristupa.
4. Višestruko kršenje kodeksa ili ignoriranje preporuka tijela nadležnog za provedbu kodeksa trebalo bi se moći sankcionirati. Kao što Britanci imaju jedinstveno tijelo nadležno za poštivanje standarda u javnom životu, tako bi i u Hrvatskoj ova zadaća mogla biti povjerena Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa.
5. Odluke nadzornog tijela, naročito one kojima je utvrđeno kršenje etičkih načela, trebale bi biti objavljene i dostupne javnosti. Jednako tako, javnosti bi trebala biti dostupna i godišnja izvješća o radu tijela koja nadziru provedbu kodeksa.
Detaljnije o Gongovim preporukama i usporedni prikaz drugih etičkih kodeksa u Europi pročitajte ovdje.
