Neovlašteno masovno špijuniranje građana i građanki, kontrola političkih disidenta, aktivista, zviždača i novinarki - sve su to dokazane posljedice zaobilaženja enkripcije digitalne komunikacije. Naime, enkriptipcija digitalnih podataka omogućuje i garantira sigurnu i privatnu komunikaciju. Iako ukidanje i zaobilaženje enkripcije opravdava olakšavanjem kriminalističkih istraga, EDRi-jeva analiza “Državni pristup enkriptiranim podacima: Perspektiva digitalnih prava” pokazuje da su takvi pokušaji fundamentalno nekompatibilni s temeljnim ljudskim pravima.
Europska komisija je počela aktivno raspravljati o potrebi ukidanja enkripcije digitalne komunikacije, ističući uostalom da ona otežava provođenje kriminalnih istraga. No takvi se argumenti pretjerano fokusiraju na pitanje otežanog pristupa korisničkim podacima, zanemarujući pritom ozbiljniji problem pristupa privatnim digitalnim podacima od strane vlasti, za kojeg nema zakonskog utemeljenja.
Nereguliranost pristupa podacima su iskoristile razne privatne tvrtke, koje vlastima nude niz tehnoloških alata za neovlašteno zaobilaženje enkripcije kako bi prisluškivali i nadzirali građanke. Analiza je predstavila strategije i metode zaobilaska postojeće enkripcije hakiranjem u EU, kao i uloge meta podataka u kriminalističkim istragama, koje su neprihavatljive za demokratska društva zbog narušavanja temeljnih ljudskih prava, čak i kada se to ograničeno čini radi pospješenja kriminalističkih istraga.
Europska komisija, kao i vlasti država članica, moraju osvijestiti kako putem pretjeranog i neovlaštenog nadzora svojih građanki i građana ne osnažuju njihovu sigurnost, već je naprotiv slabe te otvaraju vrata za smanjenje građanskih sloboda i prava. Gong je, kao članica Europske mreže za digitalna prava (EDRi), koja na razini Europe aktivno zagovara očuvanje i jačanje digitalnih prava građanki i građana, podržao spomenutu analizu.
