Državno financiranje bez jasnih kriterija - alat za cenzuriranje medija?

31. listopada 2022.
Državno financiranje bez jasnih kriterija - alat za cenzuriranje medija? 1

Dok javna tvrtke i tijela državne uprave odbijaju otkriti koliko su javnog novca i po kojim kriterijima dodijelili pojedinim medijima, u svibnju 2022. godine gotovo da nije bilo dana da u Jutarnjem listu i Večernjem listu nije bilo državnih oglasa, zaključak je istraživanja "Državno financiranje bez jasnih kriterija - alat za cenzuriranje medija?", kojeg je pripremio i proveo nagrađivani novinar i urednik Saša Paparella zajedno s Orianom Ivković Novokmet i Melisom Skender za Gong.

Rezultati istraživanja pokazuju da samo državna tvrtka HEP, preko brzorastuće Real grupe, vodeće marketinške agencije, plasira po 20 milijuna kuna godišnje, a novinski nakladnici Styria i Hanza media od HEP-a dobiju i do četiri milijuna kuna. Analiza tekstova o HEP-u u Jutarnjem i Večernjem listu pokazuje da nakon serije oglasa izostaje bilo kakvo propitivanje rada kompanije.

HEP u prvoj polovici svibnja nije u Jutarnjem listu objavio ni jedan oglas, a onda je naglo krenulo. Do kraja tog mjeseca objavljeno je pet oglasa i to većinom preko cijele strane. Uz te oglase, u prilogu Magazin na dvije strane objavljen je intervju s predsjednikom uprave HEP-a Franom Barbarićem, a od petnaestak postavljenih pitanja niti jedno nije vezano uz bilo kakvu negativnost. Nakon toga, HEP je preko cijele stranice Jutarnjeg objavio čestitku građanima za Dan državnosti pa se može steći dojam da je sav taj marketinško-novinarski posao bio dogovoren u istom paketu.

"Rezultati tako snažne financijske podrške nisu izostali - u Jutarnjem listu je postalo gotovo nemoguće naći kritičke tekstove o HEP-u, a u što smo se uvjerili analizom novinskih tekstova objavljenih u tom dnevniku od 1. siječnja do 15. kolovoza 2022.", zaključuje se u istraživanju.

Na novinarska pitanja o svojoj politici oglašavanja i sponzoriranja već odavna odlučili su ne odgovarati. Upitale smo HEP o financiranju medija, ali odgovor nismo dobile, što je dosta poražavajućim za mega-kompaniju u državnom vlasništvu koja je lani imala 10,4 milijarde kuna prihoda.

Prema rezultatima istraživanja o oglašavanju države i tvrtki u državnom vlasništvu u medijima od 2017. do polovice 2021. iz državnog proračuna je za oglase na Novoj TV plaćeno 18,2 milijuna kuna, RTL je dobio 15,3 milijuna kuna, Večernji list 10,5 milijuna, a Hanza media 10,1 milijuna kuna.

“Riječ je o tek dijelu uplata na račun medija, dok je stvarni iznos uplata koje medijima stižu iz javnih tvrtki i tvrtki koje kontrolira država netransparentan i ti podaci se nigdje ne objavljuju. Podaci o troškovima za oglašavanja državnih tvrtki nisu dostupni u bazi podataka državne riznice”, navedeno je u Gongovom istraživanju.

 Unatoč svom novcu koji se iz državnih tvrtki ili institucija u njih slijeva kroz oglase, financijsku podršku projektima ili otvorenu novčanu pomoć, dio domaćih medija nastavio je neumorno objavljivati afere lokalnih i državnih vlasti, dok su drugi, anestezirani proračunskim ili kompanijskim novcem, zauzeli pomirljiviji stav prema korupciji i sličnim devijacijama u ponašanju dijela političara i menadžera kompanija u državnom vlasništvu, koje je naravno također postavila Vlada.  

Kako državno oglašavanje ne bi ostalo snažan alat za favoriziranje pojedinih medija, i time oblik pritiska i cenzure, potrebno je jasno urediti kako se može trošiti javni novac u medijima. Shodno tome, nužna je potpuna transparentnost javnog financiranja medija, s javnim pozivima i jasnim kriterijima, zakonski obvezano transparentno prikazivanje financijskih transfera javnih tvrtka i tijela državne uprave prema medijima te zabrana njihova sudjelovanja u native oglasima i plaćanja svojih gostovanja na medijskim konferencijama, jasno označavanje marketinškog sadržaja u medijima kao takvog te isključivanje novinarki iz sudjelovanja u proizvodnji takva sadržaja. 

Istraživanje se nadovezuje na prethodna Gongova istraživanja o pritisku na novinarke i državnom oglašavanju, s ciljem istraživanja transparentnosti uvjeta u natječajima za financiranje medija te potencijal istih za (samo)cenzuru medijskih redakcija.

Dugogodišnji niz ekonomskih kriza je značajno otežao rad i neovisnost medijskih redakcija, koje su postepeno postale sve ovisnije o državnim i oglašivačkim sredstvima i sufinanciranju. Zbog te je financijske ovisnosti došlo do “začaranog kruga pritiska” politike i oglašivača, u kojem se od medija traži gotovo politička propaganda prilikom pripreme medijskog sadržaja, a zauzvrat se osiguravaju egzistencijalno potrebita sredstva za medije. U takvom sustavu se medijima ograničava sloboda kritiziranja, novinari postaju puki izvršitelji naloga sektora marketinga, a oglašivači počinju definirati uređivačku politiku. Štoviše, u nekim lokalnim sredinama se pokazalo kako čelnici lokalne vlasti otvoreno podsjećaju novinare da im egzistencija ovisi o njihovoj dobroj volji.

Državno financiranje bez jasnih kriterija - alat za cenzuriranje medija? 2
Državno financiranje bez jasnih kriterija - alat za cenzuriranje medija? 3
chevron-right