Korupcija u Hrvatskoj može mirno spavati, barem kada je riječ o parlamentu i tijelima koje s njom u vezi najviša zakonodavna vijest bira. Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanje korupcije, u javnosti poznatije kao Antikorupcijsko vijeće, što se vladajućih tiče, služi samo kao paradno tijelo, 'da se lijepo vidi na van', jer mu odbijaju pravo da na ispitivanje poziva sve za koje procijene da imaju saznanja o korupcijskim aferama, poput aktualne pljačke milijarde kuna u Ini. Takvim je saslušanjima, kaže vlast, mjesto u matičnim tijelima. U kojima oni imaju većinu. Za razliku od Antikorupcijskog vijeća, koje je jedino tijelo u kojemu većinu drži opozicija.
Po prilici, jednako nevesela sudba snašla je i Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Istina, ponešto većih ovlasti i mogućnosti da odrežu novčanu kaznu uhvate li nekog dužnosnika ili obveznika Zakona o sprječavanju sukoba interesa s prstima u pekmezu, no, zakonske inovacije i kadrovski probir gordo utiru put prema eutanaziji tog tijela. Čija je velika vrijednost upravo u alarmiranju javnosti da poštenje, čast i čestitost baš i nije cijenjena roba za nemali broj naših odličnika. Dodana vrijednost je u činjenici i da nam upravo Povjerenstvo otvara oči da smo na dužnosti razne birali osobe koje imaju priličnih problema s ispunjavanjem ne osobito zahtjevnih formulara, posebno kada je riječ o imovini koju posjeduju.
Krajem prošle godine Sabor je Zakonu, slijedom toga, i Povjerenstvu počupao zube. Osim što petero ljudi sada mora razmatrati imovinske kartice i utvrđivati situacije potencijalnog sukoba interesa za 65 različitih kategorija obveznika Zakona, čime tijelu s infrastrukturnim i financijskim deficitima otežava kvalitetno i pedantno obavljanje posla, s druge strane, ukinuta je povreda načela djelovanja pri obnašanju dužnosti, što Povjerenstvo de facto svodi na zapisničarski ured.
Da je borba protiv korupcije u Hrvatskoj samo prazna proklamacija na papiru, govori i činjenica da je Sabor tek početkom ovog mjeseca raspravio Izvješće Povjerenstva za 2018. godinu. Dakle, aktualna predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković svoje prvo Izvješće o radu Saboru je podnijela tek nekoliko mjeseci prije isteka mandata u veljači 2023. godine. I to ne zato što su vladajući htjeli nego zato što je opozicija uspjela skupiti potpise da se ta rasprava dotegli na raspravu iako se još od kolovoza 2020. godine kiseli na dnevnom redu. S istim nadnevkom u proceduru je ušlo i Izvješće Povjerenstva za 2019. godinu, a za raspravu o njemu očito će opozicija opet morati skupljati potpise kako bi se raspravilo.
No, kako se kaže u televizijskim reklamama, 'ali to još nije sve'. Upravo se otvorila rasprava o kandidatima za novi sastav Povjerenstva koji bi s početkom iduće godine trebao preuzeti brigu i nadzor nad 'nestašnim' dužnosnicima. Novaković, koja je vladajućima nerijetko dizala živac i često su režali na njezine odluke, ponovno konkurira za čelno mjesto u Povjerenstvu. U političkim kuloarima visok je koeficijent na mogućnost da potvrdi mandat.
Međutim, na isto mjesto 'puca' i aktualna članice Povjerenstva Aleksandra Jozić Ileković, koja za razliku od Novaković, misli da Povjerenstvo ne bi trebalo biti toliko javno eksponirano, što je prava muzika za uši vladajućih. Iako je upravo transparentnost i javnost rada raison d'être Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. A Jozić Ileković u razmatranju izbora nove čelne osobe Povjerenstva sigurno neće odmoći činjenica da nije rijedak slučaj da je imala izdvojeno mišljenje o imovinskim i inim grijesima dužnosnika i obveznika ZSSI-a u odnosu na odluke Povjerenstva.
Uz Antikorupcijsko vijeće protiv kojega vladajući vode rovovski boj i krezubo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, korupciji i netransparentnosti skloni dužnosnici mogu nešto mirnije spavati.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika.
Autorica teksta je Sandra Bartolović.
