Premijerovo negiranje parlamentarne demokracije: Umjesto odgovora plaši javnost stranim utjecajima

14. listopada 2022.
Foto HINA/Zvonko KUCELIN

Umjesto da stane pred Antikorupcijsko vijeće i odgovori na pitanja, premijer Andrej Plenković poseže za protudemokratskom tezom da je to instrument za pokušaj rušenja Vlade.

Dio parlamentarne demokracije je postojanje tijela koja omogućavaju kontrolu parlamenta nad izvršnom vlasti, osobito kada se pojave slučajevi u kojima postoji sumnja na zlouporabu ovlasti tijela izvršne vlasti.

Prošlog tjedna je na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav utvrđeno da su javna saslušanja nezakonita i protivna odluci o osnivanju tog radnog tijela. U skladu sa svojom dosadašnjom praksom koja ranije nije bila dovođena u pitanje, Antikorupcijsko vijeće je održalo saslušanje bivšeg predsjednika uprave Janafa Dragana Kovačevića koji se jedini odazvao. Međutim, čim je prvi put pozvan premijer Andrej Plenković, a zajedno s njim i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić te bivša zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vlade Tena Mišetić da govore o jednoj od najvećih koruptivnih afera u povijesti države – one s plinskim biznisom u Ini, rad Antikorupcijskog vijeća odjednom je, smatraju vladajući, protuzakonit. Gong je osudio takvu odluku jer opstruiranje rada antikorupcijskog radnog tijela smatramo udarom na parlamentarnu demokraciju i dobro pokazuje kako u stvarnosti izgleda Vladina borba protiv korupcije. 

Premijer optužio opoziciju za povezanost s vanjskim akterima

Podsjetimo, Antikorupcijsko vijeće osnovano je, kako mu i puni naziv Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije sugerira – pratilo provedbu strategije suzbijanja korupcije. Ono je ujedno i jedino radno tijelo Hrvatskog sabora u kojem većinu čini oporba. Premijer Plenković je nakon saslušanja izjavio da je oporba istragu o aferi u Ini iskoristila za igrokaz u Hrvatskom saboru kako bi se “stvorila nekakva slika i preduvjet za rušenje vlade”. Dodao je i da je to orkestrirana operacija i akcija točno jasno vidljivih i prepoznatljivih aktera, samo da moraju još vidjeti koliko je ona samo unutarnja, a koliko je i vanjska, kao i da će se to ispitati.

Na ovakvu opasnu i protudemokratsku izjavu, oporba je odgovorila priopćenjem u kojem napominju da je njihov posao propitivati, kritizirati, predlagati i nuditi dobre politike i rješenja za bolji život građana i građanki te da ih u tome nitko neće zaustaviti. Stoga, 18. listopada sazivaju novo saslušanje pred Antikorupcijskim vijećem na koje su, uz premijera Plenkovića i ministra Ćorića, pozvani i bivši članovi Uprave Ine Niko Dalić, Barbara Dorić, Darko Markotić, Ivan Krešić i Davor Mayer. Za nedolazak na sjednice, Poslovnikom Antikorupcijskog vijeća nisu predviđene nikakve sankcije, već je to stvar dobre volje pozvanih. 

Razlika Antikorupcijskog vijeća i istražnog povjerenstva

U slučaju saborskih istražnih povjerenstava, situacija je pak drugačija. Neodazivanje na saslušanje saborskog istražnog povjerenstva, ako ne postoje zakonske pretpostavke za to, sa sobom donosi dosta stroge sankcije – novčanu kaznu od 50.000 do 1.000.000 kuna ili kaznu zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.

Zato je ujedinjena oporba najavila da kreće s inicijativom za osnivanje istražnog povjerenstva o aferi u Ini, a istragom namjeravaju obuhvatiti Vladu, Ured premijera, nadležna ministarstva te HER-u, HANFA-u, Inu, Janaf, HEP, Plinacro, LNG Hrvatska, MOL i druge. No za osnivanje istražnog povjerenstva potrebna je većina glasova u Saboru.

Prema članku 92. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor može osnivati istražna povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Pitanjima od javnog interesa osobito se smatraju ostvarenje temeljnih vrednota Ustava Republike Hrvatske, zakonitost rada državnih tijela, javnih službi i pravnih osoba javnog prava te pitanja koja se tiču javnog morala. Njihov rad uređen je Zakonom o istražnim povjerenstvima koji od svog donošenja 1996. godine nije doživio izmjene.

Radi se o primarno političkim tijelima. Njihov politički karakter proizlazi iz činjenice da se radi o tijelima koja se sastoje samo od zastupnika, a sastav mora približno razmjerno odgovarati stranačkom sastavu Hrvatskoga sabora. Stoga, vladajući u Hrvatskom saboru imaju većinu članova u svakom istražnom povjerenstvu, pa tako i upravljaju njihovim radom te imaju pravo predložiti i donijeti zaključke i prijedloge mjera u završnom izvješću koje će biti upućeno Hrvatskom saboru. Ona u svom radu praktički imaju ovlasti policije, državnog odvjetništva i suda, dakle radi se o tijelima širokih ovlasti. Zbog toga je nužno da ta povjerenstva svoje ovlasti koriste u skladu sa Zakonom, nepristrano, što u Hrvatskoj nije nimalo lagan zadatak. 

U Plenkovićevom mandatu blokirana su sva istražna povjerenstva

Tijekom mandata Andreja Plenkovića, blokirana su sva istražna povjerenstva. Ono osnovano prije pet godina za istraživanje slučaja Agrokor je ukinuto nakon što je pokrenuta službena istraga. Druga su blokirana ili zbog istrage ili, kao u posljednjem pokušaju, osnivanja istražnog povjerenstva zbog afere Softver, pod objašnjenjem da je spektar djelovanja predloženog povjerenstva postavljen preširoko.

Za usporedbu, u kolovozu ove godine njemački kancelar Olaf Scholz pojavio se pred istražnim odborom pokrajinskog parlamenta u Hamburgu. Radilo se o pozivu na saslušanje pred istražnim povjerenstvom koje se već dvije godine bavi pitanjem jednog poreznog skandala otkrivenog 2017. Scholz je u to vrijeme bio gradonačelnik Hamburga, prije nego što je postao savezni ministar financija u vladi Angele Merkel, te je bio pozvan da svjedoči o vlastitoj ulozi u toj neugodnoj priči. Također, tamošnja istražna povjerenstva svoj posao odrađuju u isto vrijeme kad i istražitelji, dok prema hrvatskom zakonu, rad povjerenstva prestaje u trenutku pokretanja sudbenog postupka o pitanju za čije istraživanje je ono osnovano.

Mada Hrvatska posjeduje instrumente koji bi omogućavali kontrolu parlamenta nad izvršnom vlasti, oni se koriste samo u opsegu i mjeri koji odgovara vladajućima. 

Građani i građanke imaju pravo znati, pogotovo jer je u srži liberalne demokracije propitivanje vlasti i postojanje parlamentarnih tijela koje mogu i trebaju kontrolirati Vladu. 

chevron-right