Kako povezati različite europske perspektive suočavanja s ekspanzijom lažnih vijesti u digitalnoj sferi radi pronalaženja zajedničkih rješenja - pitanje je kojim su se stručnjaci i stručnjakinje za dezinformacije, medije, medijsku pismenost, demokraciju i tehnologiju bavili prilikom sudjelovanja na Gongovoj konferenciji "Europske perspektive: Utjecaj dezinformacija na zdravlje demokracije i digitalno okruženje".
Neovisno o državi iz koje dolaze te području kojim se bave, sve su se sudionice konferencije složile da se dezinformacije ne mogu suzbiti samo putem regulacije i zakona, već da je potrebno i osnaživati medije i novinarke, ulagati u kvalitetno i nezavisno novinarstvo te demokratsku političku kulturu, medijsku i digitalnu pismenost građana i građanki Europske unije. Također su se složili kako je donošenje kvalitetnih zakona samo dio priče - potrebno ih je i kvalitetno implementirati kako ne bi ostali mrtvo slovo na papiru.
"Glavna poruka i razlog postojanja Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO) je višestrani pristup u prepoznavanju i uklanjanju dezinformacija. Ne postoji samo jedan mehanizam, niti samo jedan instrument koji bi mogao riješiti taj problem, već trebamo mnogo raznih igrača, pametne uredbe te obrazovanje u medijskoj pismenosti, kao i odgovarajuća istraživanja te pouzdanu provjeru činjenica", upozorio je Lauri Tierala, programski direktor EDMO-a.
"Naš cilj nije samo osvijestiti ljude o štetnim učincima rada digitalnih platformi, nego i osmisliti propise koji ograničavaju negativne posljedice sadašnjeg poslovnog modela platformi. Zakon o digitalnim uslugama pruža važnu priliku za utvrđivanje pravila što bi okončala barem neke od najinvazivnijih praksi internetskih platformi, na primjer u području internetskog oglašavanja, ili u primjeni algoritama za stvaranje sadržaja, ili kod moderiranja sadržaja, gdje platforme imaju moć odlučiti što možete i što ne možete vidjeti na internetu", izjavila je Dorota Głowacka, odvjetnica iz Panoptykon fundacije.
"Kad je riječ o reguliranju interneta, važno je ne izgubiti se u načinu reguliranja informacija. Moramo regulirati prostor za informacije, a ne njih same, jer ne želimo propise koji ometaju slobodu online izražavanja. Zakon o digitalnim uslugama ide korak dalje, pokušava regulirati sistemske probleme, barem do neke mjere. Mislim da treba prepoznati kako platforme društvenih medija nisu ni zamišljene kao prostori za javnu raspravu, nego kao platforme za oglašavanje i kao takve moraju osigurati da ljudi gledaju što više moguće oglasa kako bi otkrili osobne podatke za profiliranje, jer to tvrtkama treba. Dakle, ove platforme rade za interese platformi, a ne u interesu javne rasprave", riječi su Jana Penfrata iz Europske mreže za digitalna prava (EDRI).
Kako bi reguliranje dezinformacija na digitalnim platformama moglo uroditi plodom, potrebno je stvoriti obrazovanu i svjesnu javnost. Da bi se to postiglo, nužno je "obrazovati učenike, studente, stručnjake, ljude svih društvenih slojeva i dobi kako bi stekli razumijevanje medija i sposobnost da kritički razumiju informacije koje prime kroz medije", zaključio je Dražen Hoffmann, Gongov voditelj edukacijskih programa.
Konferencija se organizira u okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom”, čiji je nositelj Gong. Projekt istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, zajedno s partnericama Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilištem u Dubrovniku, Faktograf.hr-om, Fakultetom elektrotehnike i računarstva te suradnicama Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i Sindikatom novinarki Hrvatske (SNH).
