Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj

Foto; HINA/ Tomislav Pavlek

Za Marijanu Grbešu i Nebojšu Blanušu, profesore s Fakulteta političkih znanosti, te Matu Brautovića, profesora sa Sveučilišta u Dubrovniku, koji su, kao istraživačice te suradnici na projektu Pro-fact sudjelovali na Gongovoj konferenciji za medije06. svibnja u Zagrebu, dezinformacijske stranice funkcioniraju kao svojevrsni jukebox, u kojem se teme mijenjaju ali diskurs ostaje isti. Pritom je ukupni dezinformacijski svemir izrazito otporan – zaključci su to preliminarnih istraživanja digitalnih dezinformacija u Hrvatskoj.

Danas kada se sve teže probijamo kroz gomilu informacija, shvaćamo kako se dezinformacije šire brže od zaraze te da bi njezine posljedice za društvo na kraju mogle biti i puno opasnije. Opasnost dezinformacija na Facebooku leži u korištenju populističkih narativa i teorija zavjere, čestom posezanju i za tehnikama zastrašivanja, etiketiranja i banaliziranja, a jedan od glavnih prediktora konspiratornog mišljenja je izostanak političkog identificiranja.

Naše je istraživačice ponajviše zanimalo kako izgleda dezinformacijski ekosustav, tko sve objavljuje dezinformacije, koja motivacija stoji iza njihova objavljivanja te kakve se metode i tehnike koriste za njihovo širenje – a ako i vas zanimaju odgovori na ova pitanja, pripremili smo kratki video s našim istraživačicama, u kojem raspravljaju upravo o ovim pitanjima!

Video možete pogledati u nastavku:

Projekt Pro-fact istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, a provode ga zajedno Gong, Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet Elektrotehnike I Računarstva, Faktograf.hr sa suradnicama Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH).

Leave a Comment!