Gong predstavlja preliminarne rezultate analize sadržaja dezinformacija na Facebooku i analize društvenih mreža, provedene u sklopu projekta Pro-fact, u petak, 6. svibnja, u 10 sati u prostorijama HND-a (Perkovćeva 2). Na konferenciji za medije govore: Marijana Grbeša, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Mato Brautović, profesor sa Sveučilišta u Dubrovniku, Nebojša Blanuša, profesor s Fakulteta političkih znanosti te Svjetlana Knežević iz Gonga.
Glavne teme dezinformacija objavljenih na Facebooku, kao i drugih objava na stranicama koje su takve dezinformacije objavile ili podijelile, a koje su obuhvaćene uzorkom Pro-fact istraživanja, jesu različite teze o zavjeri protiv čovječanstva i naroda, teze o opasnosti od cjepiva, prosvjedi i pozivi na pobunu protiv pandemijskih mjera te općenito kritika pandemijskih politika. Predstavljanje rezultata će biti moguće pratiti putem prijenosa uživo na Youtube kanalu i Facebook stranici Gonga.
„Za potporu svojih teza kreatori analiziranih sadržaja najčešće se pozivaju na autoritet marginaliziranih ili 'neshvaćenih' liječnika i znanstvenika te na svjedočanstva običnih građana. Zamjetan broj objava sadrži populistički diskurs, odnosno, suprotstavlja pošten narod pokvarenim elitama koje mu žele zlo“, pojasnila je jedna od autorica istraživanja, profesorica Marijana Grbeša s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Najčešće propagandne tehnike korištene u objavama su strah, etiketiranje (primjerice, „covidioti“, maskaroši“, „totalitarna dresura“), banalizacija opasnosti od koronavirusa i stvaranje dojma masovnosti (npr. „narod se budi – vrijeme je za istinu“). Velik broj objava sadrži i poziv na djelovanje, primjerice na dijeljenje nekog sadržaja ili na javno pružanje otpora mjerama.
Analiza društvenih mreža, koju je proveo profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku, pokazala je dvije jasno odvojene grupe dezinformacijskih aktera na Facebooku: utjecajne aktere koji kreiraju sadržaj te super-širitelje koji dijele sadržaj utjecajnih dezinformatora.
„U dvogodišnjem razdoblju dezinformacijski sistem je pokazao karakteristike super organizma gdje aktivnosti platformi i fact-checking organizacija ograničavaju širenja dezinformacija na individualnoj razini. Međutim, cijeli sistem preživljava primjenom različitih strategija koje uključuju kreiranje novih aktera, ponovnu aktivaciju starih te reorganiziranjem“, obrazložio je profesor Brautović način na koji funkcionira 'dezinformacijski svemir na Facebooku'.
Istraživanja su provedena u okviru multidisciplinarnog projekta “Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom”. Projekt istraživanjem, podizanjem svijesti i jačanjem kapaciteta sveobuhvatno pristupa društvenom, političkom i zdravstvenom problemu širenja COVID-19 dezinformacijskih kampanja, a provode ga zajedno Gong, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, Fakultet elektrotehnike i računalstva, Faktograf sa suradnicama Hrvatskim novinarskim društvom (HND) i Sindikatom novinarki Hrvatske (SNH).
Na konferenciji govore:
