Konačna najavljena izborna reforma na kojoj već cijelo desetljeće inzistiramo

27. siječnja 2022.
Kurs za Gong

Nakon objave popisa stanovništva ponovo se aktualizirao problem nejednakosti biračkog prava na koje Gong godinama upozorava i nudi rješenje. Vladajući HDZ, koji se nije odazvao na  Gongov okrugli stol o neustavnosti izbornih rezultata uslijed nejednakosti biračkih prava, sada najavljuje da će do ljetne stanke ići u zakonske izmjene kako bi svaki glas jednako vrijedio.

Gongovo dugogodišnje zagovaranje za potrebom jednakosti biračkih glasova moglo bi konačno rezultirati uspjehom - predsjednik kluba HDZ-a Branko Bačić najavio je da će vladajući ići u izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi 'težina' biračkog glasa bila u okvirima zakonske tolerancije. Dok se prema aktualnim pravilima na parlamentarnim izborima u deset izbornih jedinica bira po 14 zastupnika i zastupnica, neovisno o razlici broja birača i biračica među izbornim jedinicama, novi bi dizajn trebao pronaći rješenje ili u promjeni njihovih granica, ili putem mijenjanja broja zastupnika svake izborne jedinice, proporcionalno njihovom broju birača i biračica. Time bi se prekinulo neustavno provođenje parlamentarnih izbora, koje je pratilo sve dosadašnje izborne cikluse te na koje je Gong kontinuirano upozoravao, i primijenilo rješenje, nadamo se na tragu naših preporuka. 

Gong je dugi niz godina aktivno promovirao svoje preporuke izmjene izbornog sustava među političkom elitom, koju je također prozivao zbog nedostatka političke želje za promjenama, a u rujnu 2020. godini objavile smo analizu „Hoće li sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?“, autora Goran Čulara, profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagreb. U tom je istraživanju dokazano kako sadašnja raspodjela glasova u biračkim jedinicama dovela do toga da je nepravedno je u izbornom ciklusu od 2000. godine raspodijeljeno čak 64 zastupničkih mjesta, dok je u izborima 2020. godine nejednakost biračkog prava neposredno utjecala na izglede stranaka za formiranje vlade. Da su izborne jedinice bile u skladu sa zakonom, vladajućima bi za formiranje većine nedostajala tri mandata. Aktualna podjela na izborne jedinice u parlamentarnim izborima za Hrvatski sabor, koja je nepromijenjena opstala već sedmi izborni ciklus tijekom 20 godina, proizvodi tri povezane posljedice: nejednakost biračkoga prava u kojoj svaki birački glas nema jednaku težinu; što izravno utječe na rezultate izbora i čini parlamentarne izbore u Hrvatskoj nezakonitim i neustavnim.

Kako pitanje nejednakosti biračkih glasova na parlamentarnim izborima nadilazi stranačke interese, u istom je istraživanju političkim elitama predloženo da prihvate Gongov prijedlog uspostavljanja konsenzusa o neustavnoj prirodi izbornog sustava. Time bi se uspostavili temelji za promjenu izbornog sustava: ostalo bi 10 izbornih jedinica, ali bi njihove linije slijedili granice županija, uz mogućnost nejednakog broja zastupnika i zastupnica, proporcionalno broju stanovništva ili birača.

Za predlaganje kvalitetnih rješenja Gong je 2014. godine objavio preporuke „Novo izborno zakonodavstvo“. U njima se predlagao niz nužnih promjena radi sveobuhvatne izmjene izbornog sustava, od kojih su najbitnije uspostava 6 izbornih jedinica.  I u Gongovim preporukama iz 2019. godine nudili smo podjelu na šest izbornih jedinica, pri čemu smo navodili kako temelj za izračun broja zastupnika koji će se birati u pojedinoj izbornoj jedinici može biti broj stanovnika.

Svjesni da bi rasprava o izbornom zakonodavstvu otvorila pitanje o novom regionalnom preustroju države, oko koje postoji velike razlike među strankama, 2020. godine osmislili smo i “srednji put” odnosno optimalnu strategiju s deset izbornih jedinica kako bi se postigao politički i javni konsenzus oko potrebe za izbornom reformom. Optimalna strategija ne spriječava prelazak, kad se i ako se za to steknu uvjeti u budućnosti, prema uspostavi 6 izbornih jedinica.

Podsjetimo, navedeni se problem hrvatskog parlamentarnog izbornog sustava proteže od 2010. godine, kada je Ustavni sud Hrvatskom saboru uputio izvješće u kojem ističe da birački glasovi ne vrijede jednako među izbornim jedinicama. Naime, od početka primjene razmjernog izbornog sustava parlamentarni izbori se provode neustavno – prema Zakonu o izbornim jedinicama, razlika broja birača i biračica među izbornim jedinicama se ne bi smjela razlikovati više od 5%. Na izvješće Ustavnog suda Sabor tada nije reagirao, pa stoga Zakon o izbornim jedinicama u svojem neustavnom obliku postoji od 1999. godine, bez da ga su ga političke stranke ili Vlade htjele mijenjati. Od trenutka objave izvješća Ustavnog suda, Gong se aktivno zalagao za nužnošću sveobuhvatne promjene izbornog sustava, kako bi glas svih birača i biračica bio jednak te kako bi izborni sustav bio pravedniji i demokratičniji. U sklopu svojih aktivnosti je ukazivao na odgovornost Hrvatskog sabora i Vlade koji nisu na vrijeme predložili i usvojili izmjene zakona, a i Ustavnog suda koji je reagirao prekasno na uočenu nepravilnost.

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-tanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa CERV.

chevron-right