Gong je nedavno upozorio na praksu sudaca honoraraca koji održavaju radionice, u čemu su sudjelovali suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske., Visoki prekršajni sud RH, Udrugu hrvatskih sudaca i Državno sudbeno vijeće pitale smo smatraju li da je održavanje ovih radionica protivno Kodeksu sudačke etike, s obzirom na to da je sucima zabranjeno davati pravne savjete, a radionica se, k tome, još i naplaćivala. Zaprimile smo njihove odgovore.
Predsjednik Državnog sudbenog vijeća, Darko Milković, rekao nam je da “prema čl. 93. st. 4. Zakona o sudovima suci mogu sudjelovati u radu stručnih ili znanstvenih skupova tako da za stručna predavanja DSV nije davalo posebno odobrenje. Pri tome sama činjenica da praktikum koji spominjete nije otvoren za sve građane već one koji plate kotizaciju nije od utjecaja jer se i radionice koje suci vode u Pravosudnoj akademiji za polaznike koji nisu suci ili državni odvjetnici također plaćaju i na njima ne mogu sudjelovati osobe koje nisu platile kotizaciju”. Nadalje, iz DSV-a ističu da veliki broj odvjetnika, bilježnika i pravnika zaposlenih u gospodarstvu traži da im predaju i suci jer smatraju “da to doprinosi pravnoj sigurnosti jer se time unaprijed i neposredno upoznaju sa pravnim shvaćanjima sudova koja su im bitna za obavljanje njihovog posla”.
Sutkinja Karmen Novak Hrgović, s Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, poslala nam je opširno obrazloženje za spornu radionicu. Novak Hrgović tvrdi da “ovlašteni tužitelji i državna tijela koja ‘sude’ u prekršajnom postupku i donose odluke odgovarajuće presudama prekršajnih sudaca, nisu toliko zastupljeni u edukaciji kao suci. Dakle, od općeg interesa je da se kolege koji rade na takvim predmetima educiraju, kako bi postupak i odluke bile sukladne sudskoj praksi”, pa su zato sutkinja Gospočić i sudac Tomašić, na poziv upravnih tijela, održali više predavanja, bez ikakve naknade.
Navodi također i da su sva stručna predavanja načelne naravi, pa se nikad ne govori o konkretnim predmetima u kojima je postupak u tijeku, a ne daju se ni pravni savjeti. U njenom obrazloženju stoji da je inicijativa “da se kolege iz upravnih tijela koji vode prekršajni postupak uključe kao polaznici u edukacije Pravosudne akademije i u tom smjeru poduzeti su određeni koraci”, pa je slijedom svega iznijetog stručni angažman sudaca u javnom interesu i nije protivan Kodeksu sudačke etike.
Naravno, ako je suce angažirala Pravosudna akademija, onda za svoj rad sukladno zakonu dobivaju i naknadu. Sutkinja Gospočić i sudac Tomašić osim angažmana u radu Pravosudne akademije i ovog sporadičnog angažmana tijekom godine nisu imali drugih predavanja, a svoje prihode koje su ostvarili prijavljuju za imovinsku karticu, kažu s Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske. K tome, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je žalbeni sud i održavanje ročišta pred sudom je propisano izuzetno, pa nema nikakvih problema s tim što se radionica održavala u radno vrijeme suda jer, eto, nijedno ročište zbog nje nije otkazano.
Damir Kontrec, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca odgovorio nam je da su oni nevladina udruga i nemaju nikakvih javnih ovlasti pa zato ne mogu “utvrditi ni procijeniti je li neko ponašanje sudaca protivno Kodeksu sudačke etike, niti da li pojedini suci uredno i redovito obavljaju svoje radne obveze” i uputili nas da se obratimo nadležnim tijelima, sudačkom vijeću i sudskoj upravi.
Gong pozdravlja iznimnu brzu reakciju DSV-a i VPSRH-a i UHS-a, koji su nam za samo nekoliko dana odgovorili na naše upite. Iz njihovih je je odgovora jasno je da Državnom sudbenom vijeću i Visokom prekršajnom sudu nije sporno da suci održavaju naplatne radionice za druge pravnike, odvjetnike i suce; iako bi Vlada i nadležna ministarstva, ali i sami suci mogli zainteresiranoj javnosti pružiti odgovore besplatno.
Vidljivo je da predsjednik DSV-a ne pravi razliku između radionica koje se organiziraju preko privatnih tvrtki i onih na Pravosudnoj akademiji, unatoč tome što je ovo drugo javna ustanova u kojoj je osnivač RH.
Točno je, kao što navodi sutkinja Novak Hrgović, da se svi prihodi sudaca mogu vidjeti u imovinskim karticama, iako su one dostupne javnosti tek od siječnja ove godine i u njima vidimo samo iznos honorara, ali ne znamo tko ih je uplatio.
S obzirom na lošu percepciju pravosuđa, Gong kao democracy watchdog zagovara transparentnost, tako smatramo da bi bilo dobro da se imovinske kartice sudaca nadopune s podacima o izvorima plaćanja honorara.
Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-tanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
