Facebook daje prioritet zaradi i lažnim informacijama

UNSPLASH/Robin Worrall

Usprkos tome što padovi servera velikih platformi ugrožavaju sigurnost osobnih podataka njihovih korisnika_ica, stručnjaci ističu kako jedan od najvećih problema Facebooka i Instagrama leži u algoritmima. Algoritmi se orijentiraju prema angažmanu korisnika_ica. Drugim riječima, onaj sadržaj koji ostvari najveći doseg i broj angažmana, a koji se mjeri lajkovima, komentarima i dijeljenjem, Facebook gura na vrh. Ta činjenica ukazuje na negativno stanje zdravlja naše populacije jer statistike pokazuju da je sadržaj koji se najviše dijeli ujedno i onaj najpolarizirajući, koji nerijetko vodi u širenje dezinformacija ili destabilizaciju svjetskih poredaka. Pitanje koje se sve češće postavlja jest što Facebook planira učiniti kako bi popravio dizajn svojih algoritama i ojačao sustave provjere točnosti informacija koje se preko njegovih platformi dijele. 

Nedavni istup najnovije zviždačice, Francis Haugen, potvrđuje istraživanja koja dokazuju da Facebook zaradi daje prioritet nad sigurnošću. Haugen je u javnost izašla s rezultatima brojnih internih istraga iz kojih proizlazi da sadržaj koji ljude dijeli više potiče na mržnju nego na neku drugu vrstu angažmana, što znači da su u Facebooku toga i te kako svjesni. Haugen će, nakon svjedočenja pred američkim Kongresom, 25. listopada svjedočiti pred britanskim parlamentom nakon čega će svoja saznanja podijeliti s Europskim parlamentom, 8. studenog. Gong podržavamo inicijative pri tijelima Europske unije, ali i pozitivne primjere u Sjedinjenim Američkim Državama, koje nastoje istaknuti da problem koji je tehnologija stvorila nije nužno rješiv s više tehnologije i drukčijim dizajnom nego zahtijeva upliv civilnog društva i strože zakonske regulative. 

Mrak na Zuckerbergovim platformama

Platforme Facebook, njegov Messenger, Instagram i WhatsApp, koje imaju preko 2,5 milijarde korisnika_ica i time ih se svrstava među najpopularnije na svijetu, “pale” su 29. rujna na gotovo 8 sati. Pad njihovih servera rezultirao je općim kaosom u komunikaciji internetom, velikim priljevom novih korisnika na Twitter i povećanim korištenjem drugih aplikacija za dopisivanje poput Signala ili Telegrama, koje postaju sve popularnije zbog bolje enkripcije poruka i veće garancije sigurnosti osobnih podataka. 

Organizacije civilnog društva u Europi i Sjevernoj Americi unazad nekoliko godina ističu problematiku monopola kompanije Facebook, i njenog osnivača Marka Zuckerberga, nad društvenim mrežama, kao i manjkavosti i štetnosti njihovih algoritama i sustava oglašavanja. I prije ovog serverskog kvara, koji je cijeli svijet i sve korisnike_ice spomenutih društvenih mreža ostavio u mraku, bile smo svjesne vlastite ovisnosti o njima. 

Facebook, Instagram i WhatsApp nisu samo društvene mreže

Čini se da smo sada postale svjesnije realne opasnosti koju ovakav shutdown predstavlja i za slabije razvijene zemlje, poput Gane, kojima je Facebook praktički jedini prozor u svijet interneta i informiranja. Na sjevernoj polutci, na kojoj je internet široko dostupan većini stanovništva već tri desetljeća, kultura korištenja društvenih mreža obilježena je razonodom i zabavom. S druge strane svijeta, primjerice u Latinskoj Americi o svemu – organiziranju prosvjeda, lokacijama sigurnih kuća za žrtve nasilja, informacijama o novim epidemiološkim mjerama, upozorenjima na opasnosti – se komunicira gotovo isključivo WhatsApp porukama.

Također, osim privatne komunikacije putem Facebookovih platformi u nekim su dijelovima svijeta jedine mogućnosti za prodaju vlastitih proizvoda i rukotvorina upravo Instagram i Facebook. Otvaranje internetske trgovine košta, a tih dodatnih troškova za korisnike_ice usluga Facebook Marketplace i Instagram Shopping gotovo da nema. Gubici uslijed ovog kvara su enormni. Jednom kad je Facebook (a kasnije i kompanije koje je Zuckerberg kupio da bi eliminirao konkurenciju) zavladao svijetom, uvukao se u sve pore našeg postojanja i mnogi stručnjaci za internetske platforme smatraju da čak ni razbijanje monopolističke mreže Facebooka ne bi odvelo u smanjenje utjecaja koji društvene mreže imaju na naše živote. 

Gong je o velikim platformama i njihovim štetnim algoritmima već pisao kad smo se priključile potpisnicama otvorenog pisma koje poziva na strožu kontrolu algoritama. Podsjećamo, Odbor Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), 8. studenog glasa o Prijedlogu promjena zakona o digitalnim uslugama EU-a. Posljednja su dva tjedna potresla svijet društvenih mreža koji je ionako na već klimavim nogama jer se umjesto njegove uloge u povezivanju društva sve više govori o tome na koji način ga razdvaja. 

Gong je korisnik operativne potpore – strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Leave a Comment!